1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nijemci i njihov odnos prema nacističkoj umjetnosti

Njemački kulturni krugovi su ovu temu dosad uglavnom zaobilazili. No u posljednje vrijeme se umjetnosti nastaloj za vrijeme nacionalsocijalizma počelo prilaziti mnogo otvorenije.

Umjetnost iz vremena nacionalsocijalizma izložena u Würzburgu

Umjetnost iz vremena nacionalsocijalizma izložena u Würzburgu

Vječito pitanje njemačkih kustosa glasi: smije li se umjetnost nastala između 1933. i 1945. pokazivati javnosti? Dugi niz godina struka je na ovo pitanje jasno odgovarala negativno. Za to postoji nekoliko razloga. S jedne strane mnogi kulturni djelatnici se jednostavno nisu htjeli suočavati s neugodnom i pomalo potisnutom temom kulturnog pregalaštva za vrijeme vladavine Adolfa Hitlera. S druge strane mnogi nisu htjeli imati posla s ovim djelima jer su i sami bili pogođeni nacističkim progonima. Neki su tvrdili da se djela nastala u to doba niti ne mogu tretirati kao umjetnost nego kao čista propaganda.

Nova percepcija

Iz svih tih razloga sve do 70-ih godina prošlog stoljeća se ova tema u potpunosti izbjegavala. Tek je krajem 60-ih i u studentskim pokretima započelo sučeljavanje s duhovima prošlosti, pa tako i s umjetnošću nastalom pod diktatom politike. Galerije u Frankfurtu, Essenu i Berlinu prve su se odvažile na svjetlo dana iznijeti djela koje je nacistička nomenklatura držala dovoljno "njemačkom".

Bettina Keß

Bettina Keß

No i tada se razvila rasprava o tomu treba li ta djela uopće pokazivati široj javnosti ili bavljenje tim mračnim razdobljem njemačkog kulturnog nasljeđa treba ostaviti stručnjacima. No posljednjih godina se razvila nova percepcija pristupa tom razdoblju umjetnost.

U južnonjemačkom Würzburgu nedavno je otvorena izložba pod nazivom "Tradicija i propaganda - jedan pregled", koja pokazuje 90 umjetničkih djela koja je grad Würzburg nabavio od 1933. do 1945. Kustosica izložbe Bettina Keß kaže za Deutsche Welle kako je nastupilo razdoblje u kojem jedna nova generacija na trezveniji način pristupa djelima spornog povijesnog razdoblja. "Došlo je do smjene generacija i to se općenito može reći i za pristup temi nacionalsocijalizma", kaže Keß.

Od žrtve do suučesnika

Nije slučajno da je upravo Würzburg prvi organizirao izložbu s ovakvom tematikom. Niti jedan drugi njemački grad za vrijeme vladavine nacionalsocijalizma nije otkupio toliki broj umjetnina. S druge strane u glavama stanovnika tog franačkog grada je dugi niz godina njegovana uloga žrtve u Drugom svjetskom ratu, što baš i nije pozitivno djelovalo na olakšano realno sučeljavanje s prošlošću.

Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije razorenih njemačkih gradova nakon bombardiranja Saveznika - ovdje: Berlin

Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije razorenih njemačkih gradova nakon bombardiranja Saveznika - ovdje: Berlin

Würzburg je naime u potpunosti srušen u napadu savezničkih zrakoplova nekoliko tjedana prije završetka Drugog svjetskog rata, što je doživljavano kao potpuno besmislena osveta Saveznika. Stoga je i put prema jednoj takvoj izložbi, u kojoj bi grad i njegovi stanovnici bili direktno suočeni s vlastitom nacističkom prošlošću, bio dug i trnovit.

Gradski oci i autori izložbe poveli su se pritom saznanjima njemačkog povjesničara Norberta Freia, koji je među prvima tematizirao odnos Nijemaca prema razdoblju nacionalsocijalizma. On se protivi demoniziranju jednog razdoblja i zalaže se za suptilni odnos prema toj tematici u kojem treba biti mjesta i za osobnu percepciju onoga što je karakteriziralo režim. Na sličan način bi trebalo pristupiti i propagandnim filmovima tzv. Trećeg Reicha.

Bezlična i jednostavna djela

Jedna od namjera kustosa je bila, kako priča Keß, i pokazati da su u onom razdoblju nastala mnoga djela koja su jednostavno bezlična i jednostavna do ogoljelosti. Radi se uglavnom o prikazivanju jednog idealiziranog svijeta koji ni izbliza ne odgovara modernoj i industrijaliziranoj Njemačkoj u 30-im godinama prošlog stoljeća. "Ova djela, pogotovu nakon 1940., kada je bjesnio rat, stvaraju opsjenu jednog svijeta kojeg više nema", kaže Keß.

Proljeće u parku, slika Philippa Francka iz 1943.

Idila daleka od realnosti: "Proljeće u parku", slika Philippa Francka iz 1943.

Njemačka je na početku dugotrajne rasprave - u koju neće biti uključeni samo kulturni radnici - o pristupu djelima nastalim za najmračnijeg razdoblja novije njemačke povijesti. Izložba u Würzburgu je dobar početak.

Autori: Jochen Kürten / Nenad Kreizer

Odgovorna urednica: Marina Martinović