Nezavisnost ili autonomija

Najveći uspjeh ovog kruga pregovora jeste da se on uopšte održava. Srbijanska delegacija je svoje učešće potvrdila tek krajem protekle sedmice, nakon odugovlačenja. Isuviše ledena je bila atmosfera na prošllom sastanku kada su se prvi put nakon rata 1999. sreli premijeri Srbije i Kosova.

Nije bilo čak ni stiska ruku, nije bilo zajedničkog ručka, nije bilo odstupanja ni za milimetar od poznatih pozicija, rezignirano je izvijestio posrednik UN-a, Marti Ahtisari. Albanci istrajavaju u zahtjevu da Kosovo mora biti nezavisno, Srbi nude široku autonomiju.

U skladu s tim je i šef delegacije kosovskih Albanaca, Lutfi Haziri, bio pesimističan i uoči ovog susreta.

"Biće teško usaglasiti stavove sa delegacijom Srbije jer oni podržavaju princip cijepanja, dakle princip dva entiteta na Kosovu, što je za nas neprihvatljivo. Nadam se da će oni promijeniti svoj stav, mada se u ovom trenutku ne čini da će se to desiti. U svakom slučaju ćemo razgovarati o stvarima koje su orjentisane ka uspostavi evropskih standarda - kao što je lokalna samouprava."

Ideja o dva entiteta se pripisuje srbijanskom predsjedniku Borisu Tadiću. Srbijanska manjina na Kosovu može gajiti posebne veze sa Beogradom, a da ne mora imati strogo ograničen teritorij. Predstavnici vlasti iz Prištine odbijaju prijedlog jer strahuju da bi dva entiteta, ovako ili onako, u konačnici vodili cijepanju Kosova. Za Srbiju s druge strane, ne dolazi u obzir odricanje od cjelokupne teritorije kosova, istakao je ministar vanjskih poslova Vuk Drašković.

Drašković ističe kako je raspadom Jugoslavije medjunarodna zajedmnica priznala granice nekadašnjih šest republika, te da nema razloga da se odustane od tog pravila.

Za danas je na dnevnom redu pitanje kako organizovati decentralizaciju vlasti za oko sto hiljada preostalih Srba. Beograd traži uspostavu 16 opština, Priština ne nudi više od šest. Sporova bi moglo biti i sutra, kada se razgovara o pravima manjina. Srbijanska delegacija ne može se tako lako pomiriti s činjenicom da na medjunarodnom parketu bude tretirana kao manjina na Kosovu.

Pregovarači nemaju mnogo vremena jer jer u UN-u očekuju da Marti Ahtisari do kraja ove godine podnese prijedlog o budućem statusu Kosova. Pritisak prvenstveno stiže iz Washingtona, gdje strahuju da bi odugovlačenje samo moglo izazvati izbijanje novog talasa nasilja. Nasuprot tome, Rusija kao najvažniji saveznik Srbije, upozorava da ne treba prebrzo poduzimati korake u pravcu nezavisnosti.

Vijeće Sigurnost, koje ima posljednju riječ, moglo bi krajem ove godine donijeti kompromisno rješenje u vidu takozvane uslovne nezavisnosti.