1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nezavisnost i referendum na Krimu

Proruski parlament na Krimu je ovo poluostrvo i formalno proglasilo nezavisnim od Ukrajine. Navodi se da je ovaj korak pravno bio neophodan za planirano priključenje Ruskoj Federaciji kao i za provođenje referenduma.

Služba za odnose sa javnošću krimskog parlamenta saopštila je da će nezavisnost nastupiti nakon referenduma koji se održava u nedjelju (16.3), ukoliko građani podrže pripajanje Krima Ruskoj Federaciji. U Deklaraciji se spominje kako su parlamentarci uzeli u obzir "podršku Međunarodnog suda pravde Kosovu, 22. jula 2010. godine i činjenicu da unilateralno proglašenje nezavisnosti dijela države ne predstavlja kršenje međunarodnog prava".

Pogledajte video 01:44

Istorija poluostrva Krim

Proglašenje nezavisnosti Autonomne Republike Krim i grada Sevastopolja je usvojilo 78 od 81 prisutnih članova krimskog parlamenta. Ako referendum 16. marta dovede do pripajanja Krima i grada Sevastopolja Rusiji, Krim će biti proglašen "Nezavisnom i suverenom državom, koja će biti republika“, navodi se u saopštenju koje je izdao parlament na Krimu.

Referendum

Oko dva miliona stanovnika Krima u nedjelju bi trebalo izaći na referendum i odlučiti da li će Krim ubuduće pripadati Rusiji ili kao i do sada Ukrajini. Po međunarodnom pravu Krim pripada Ukrajini, ima vlastiti parlament i status autonomne republike. Upravo taj parlament je početkom marta donio zaključak u kojem navodi da želi pristupiti Ruskoj Federaciji. Predsjednik parlamenta Vladimir Konstantinov je odgovarajuću molbu uručio ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Referendum bi trebao biti samo legalizacija tog koraka od strane stanovništva.

Zašto je Krim u sastavu Ukrajine?

Ruska Crnomorska flota u Sevastopolju

Ruska Crnomorska flota u Sevastopolju

1954. godine je povodom 300 godišnjice ujedinjenja Rusije i Ukrajine tadašnji šef Kremlja, inače porijeklom iz Ukrajine, Nikita Hruščov, poluostrvo Krim na kojem su uglavnom živjeli Rusi, proglasio dijelom Ukrajinske Sovjetske Republike.

1992. godine, samo godinu dana nakon proglašenja nezavisnosti Ukrajine, trebao je biti održan referendum o tome da li će Krim pripadati Ukrajini ili Rusiji. Tada je centralna vlada u Kijevu spriječila referendum kojem su težile proruske snage. Zauzvrat je Krim dobio status Autonomne Republike sa pravom samoodlučivanja. Gradom Sevastopoljem se upravljalo direktno iz Kijeva. Kao glavna baza Crnomorske flote je ovaj grad za Rusiju od velikog značaja.

Zašto Krim ima tako veliki značaj?

Poluostrvo je zbog strateškog položaja na Crnom moru stoljećima predmet spora Rusije i Ukrajine. Rusija je u prvoj polovini 19. vijeka na Krimu grad Sevastopolj pretvorila u glavnu bazu svoje Crnomorske flote. Nakon Oktobarske revolucije 1917. godine Krim je bio autonomna Republika Sovjetskog Saveza.

Ukrajinci su na Krimu manjina

Ukrajinci su na Krimu manjina

Nakon opsade Krima od strane njemačkog Wermachta za vrijeme Drugog svjetskog rata, sovjetski diktator Staljin je 1944. godine starosjedioce poluostrva, tzv. krimske Tatare, deportovao u Centralnu Aziju i strateški važan poluotok naselio Rusima. Mali broj preživjelih Tatara se tek 1988. godine mogao vratiti na Krim. Danas Krimski Tatari čine 12 posto od ukupnog broja stanovništva. Skoro 60 posto su Rusi, a samo 24 posto su Ukrajinci.

Nezavisnost Krima

Proruska većina stanovništa želi što je prije moguće da se Krim pripoji Ruskoj Federaciji. Za nezavisnost Krima unutar Ukrajine, dakle status “Quo”, zalažu se prije svega Ukrajinci koji žive na Krimu i Krimski Tatari.

Kako stručnjaci za međunarodno pravo ocjenjuju referendum?

Zapadni eksperti smatraju da se odluka parlamenta na Krimu i predstojeći referendum o pristupanju Krima Ruskoj Federaciji po međunarodnom pravu ne mogu povezivati. Ukrajinski ustav predviđa da se na Krimu održava referendum o političkim pitanjima, ali da se o promjeni granica Ukrajine može odlučivati samo na referendum koji će biti održan u cijeloj zemlji. Dakle, o ulasku Krima u Rusku Federaciju se može samo odlučivati na referendum na kojem će učestvovati svi Ukrajinci.

Zašto je Zapad zainteresovan za referendum na Krimu?

Pogledajte video 03:45

Trauma Krimskih Tatara

Do prije nekoliko mjeseci je za potpisivanje bio spreman sporazum o približavanju Ukrajine EU. Pod pritiskom Moskve, svrgnuti ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič se predomislio u posljednjem trenutku i sa Moskvom dogovorio „Deal“ vrijedan više milijardi eura, koji pored ostalog predviđa i jeftiniji plin.

Većina stanovnika Krima želi pristupanje Rusiji

U interesu Zapada je da Moskva ne poveća svoj uticaj u regionu. Ulaskom Krima u Rusku Federaciju bi Rusija mogla povećati privredni pritisak na Ukrajinu tako da bi dogovor o jeftinijem zemnom gasu mogao pasti u vodu.

Većina stanovnika na Krimu želi da poluostrvo pripada Rusiji

Većina stanovnika na Krimu želi da poluostrvo pripada Rusiji

Ukoliko zapadne zemlje postignu dogovor o sankcijama protiv Rusije zbog postupka koji je protivan međunarodnom pravu, privredni pritiska na Kremlj bi bio znatno povećan. Sa druge strane mnoge evropske zemlje su veliki ovisnici od ruskog gasa i isporuka nafte. Posljedice za privredu u pojedinim zemljama su nesagledive, ali bi bile svakako i povezane sa značajnim troškovima.

Šta dalje nakon referenduma?

Ako većina građana na referendumu bude za priključenje Ruskoj Federaciji, samoproglašenom vodstvu na Krimu ostaje samo da u Kremlju ponovi želju za članstvom. Ruska državna Duma je usvojila poseban zakon kako bi Krim mogao postati dio Rusije. Gornji dom ruskog parlamenta je nagovijestio da je spreman usvojiti zakon. Posljednju riječ ipak ima ruski predsjednik Putin. Građani bi dobili pasoše nezavisnog Krima, a vjerovano bi mogli zadržati i ukrajinske dokumente. Ubuduće bi službeni jezik bio ruski i jezik krimskih Tatara dok bi ukrajinski bio ukinut.

Ruski vojnici u Sevastopolju

Ruski vojnici u Sevastopolju

Ruski vojnici u Sevastopolju

Ukrajina bi morala povući svoje vojnike sa Krima. „Onaj ko se i dalje zaklinje u prozapadnu vladu u Kijevu, mora ili promijeniti stranu ili napustiti Krim“, kaže zamjenik premijera Rustam Temirgaijev. On ne želi vidjeti „ukrajinsku uniformu na ruskom Krimu“.

Ukrajinski vojni napad na poluostrvo sa ciljem povratka krima Ukrajini, nakon referenduma u kojem bi se građani odlučili za Rusiju, je zamisliv i po viđenju stručnjaka za međunardni pravo, legitiman. Međutim, 200.000 ukrajinskih vojnika ne bi imali šanse protiv treće po veličini armije u svijetu koja broji više od milion vojnika i 1,5 miliona rezervista. Ukrajina se ne može nadati ni vojnoj pomoći zapada jer bi posljedice takve intervencije bile veoma opasne.

Autori: Martin Koch / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose

Audio i video zapisi na tu temu