1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Nezavisna Republika Srpska nije u igri“

Iako ne želi da sada prejudicira ishod razgovora Beograda i Prištine, niti da komentariše signale o mogućoj podjeli Kosova, Brisel u budućnosti očekuje konstruktivno rješenje za „kosovsko pitanje“.

Iskuljučuje se povezivanje statusa Kosova sa statusom RS.

Iskuljučuje se povezivanje statusa Kosova sa statusom RS.

Poslije „signala iz Beograda“, da bi stvaranje Velike Albanije „moglo da bude dio većeg rješenja, sa kojim bi Srbi mogli da žive“ i što bi podrazumijevalo i da „sve strane nešto dobijaju što bi stvorilo trajno rješenje, mir i stabilnost“, iz EU nije bilo zvaničnih komentara na takve izjave. Posljednji navodi o podjeli Kosova, u Briselu su uglavnom viđeni kao „lični stav“ potpredsjednika Vlade Srbije, Ivice Dačića, a ne zvanična politika Beograda. Iz Centra za evropsku politiku (EPC) u Briselu poručuju da EU i nadalje neće komenarisati ovakve ideje, jer ni unutar same Unije ne postoji jedinstvo oko statusa Kosova.

Nakon posjete Ketrin Ešton je Predsjednik RS Milorad Dodik odustao od referenduma

Nakon posjete Ketrin Ešton je Predsjednik RS Milorad Dodik odustao od referenduma

Stručnjak za Zapadni Balkan u EPC, Roza Balfur , za DW kaže da se mnoge opcije mogu uzeti u razmatranje: „Podjela Kosova, podjela nezavisnog Kosova, nezavisno Kosovo u granicama koje žele kosovski Albanici - sve su to moguće opcije, ali mislim da je to suviše gledanje u budućnost. U ovom trenutku odvija se dijalog između Beograda i Prištine, gdje se traže rješenja za praktična pitanja. Strategija EU jeste da se prvenstveno fokusira na sam proces, prije nego na njegov konačan ishod.“

Važnost granica prije i poslije ulaska u EU se mijenja

Iako Brisel ne želi da prejudicira ishod dijaloga Beograda i Prištine, više puta je ponovljeno da se želi doći do „normalizacije odnosa“ između Srbije i Kosova, i da je rješenje za status Kosova, neophodno kako bi se nastavilo proširenje EU na Zapadni Balkan. Poslije koraka Srbije (otpočinjanje dijaloga sa Prištinom, hapšenje Ratka Mladića), koji su u Briselu pozitivno ocjenjeni, i mogućeg dobijanja datuma za početak pregovora o pristupanju Srbije Uniji do kraja godine, u EPC smatraju da predsjednik Srbije, Boris Tadić, ima dobru osnovu da nastavi sa politikom integracija, koja će, na kraju, morati da uključi i rješenje kosovskog pitanja.

José Manuel Barroso prilikom posjete Sarajevu

José Manuel Barroso prilikom posjete Sarajevu

Kada se pak radi o povezivanju pitanja statusa Republike Srpske, sa kosovskim pitanjem, Balfur kaže da „takvo rješenje ne postoji“: „Sa stanovišta Brisela, nezavisana Republika Srpska „nije u igri“. Nedavno je i Ketrin Ešton bila vrlo jasna prilikom posjete BiH, i takvo rješenje „nije predviđeno“ u međunarodnoj zajednici.“

Kada se govori o „većem rješenju“ za Balkan, u EPC smatraju da je to zapravo integracija u EU, ali sa prethodno rješenim međususjedskim sporovima i utvrđenim granicama. “Evropska unija ne želi da ponovi problem koji je imala oko prihvatanja Kipra, sa neutvrđenim granicama”, kaže Balfur zaključuje: „Jednom kada se granice odrede i kada sve zemlje Balkana uđu u EU, priroda tih granica će se potpuno promijeniti. Tada ćemo govoriti o prostoru slobodnog kretanja ljudi i robe. Granice postaju manje bitne kada se nađete u EU.“

Autor: Marina Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije