1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nezaposleno više od pet milijuna mladih

Alarmantno velik broj mladih u EU-u je nezaposlen. Stoga EU sada zahtijeva uvođenje jamstava za zapošljavanje za Europljane mlađe od 25 godina. No upitno je koliko ta jamstva mogu biti učinkovita.

Jugendliche Heinrich-Hertz-Europakolleg, Heinrich-Hertz Europakolleg innen Bild: Julia Mahncke/DW, Bonn, 29.11.2012

Jugendliche Heinrich-Hertz-Europakolleg

Više od pet i pol milijuna mladih u Europskoj uniji je nezaposleno, a taj bi broj trebao i dalje rasti. Stanje je teško prije svega na jugu Europe. Stoga EU za rješavanje ovog problema priprema novi plan.

Jamstvo od četiri mjeseca

Ekkehard Ernst

Ekkehard Ernst

O temeljnim postavkama ovog plana raspravlja se već mjesecima. U načelu bi svaki Europljanin mlađi od 25 godina trebao dobiti takozvano jamstvo na zapošljavanje. Najkasnije četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja svakoj mladoj osobi bi se trebala otvoriti neka nova perspektiva. Novo radno mjesto ili mogućnost daljnjeg obrazovanja ili ako baš ništa drugo, obavljanje praktične nastave. O ovim se mjerama razmišlja zbog toga što mladi sve teže nalaze mogućnost uspješno se uključiti na tržište rada.

EU nije nadležan

No predstavnik Međunarodne organizacije za rad (ILO) Ekkehard Ernst smatra da u ovim planovima problem može predstavljati činjenica da EU nema puno pravnih temelja po kojima može utjecati na stanje nezaposlenosti. "Obrazovanje pripada u nadležnost svake pojedine zemlje članice. Tu EU ne može imati utjecaja", smatra i analitičar Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Karl Brenke. Svejedno, EU može zemlje članice barem savjetovati što im je činiti.

A ti savjeti temeljili bi se na pozitivnim primjerima iz prakse: U Švedskoj takav program jamstava funkcionira još od devedesetih godina. I u Austriji se zadnjih nekoliko godina primjenjuje sličan sustav. U obje ove zemlje je stopa nezaposlenosti među mladima niska. U Austriji ona iznosi nešto više od osam posto. U Španjolskoj ili Grčkoj, u kojima takvi programi ne postoje, nezaposlena je svaka druga mlada osoba.

Južna Europa nije srednja Europa

No južna Europa i srednja Europa ne mogu se tek tako uspoređivati, upozorava Karl Brenke. Na jugu mladima često nedostaje praktičnog iskustva. "Oni se uglavnom obrazuju u školi a kad obrazovanje završe, vrlo im je teško napraviti prvi korak." Dualni sustav obrazovanja kakav postoji u srednjoj Europi bi ovaj početak uvelike olakšao. S jedne strane mladi ljudi usvajaju teoretsko znanje, ali već su istovremeno u kontaktu s tvrtkama. Tako mogu puno ranije steći iskustva u radnom svijetu. Španjolska je tek sad započela prilagođavati svoj sustav s onim srednjoeuropskim.

Osim toga, u Austriji primjerice postoji bliska suradnja između javnog sektora i srednje velikih poduzeća. U drugim zemljama to nije slučaj. Kratkoročno bi praktična nastava mogla pomoći, ali u zemljama u kojima je gospodarstvo u krizi, ne može biti dugoročnih rješenja, smatraju stručnjaci. Svejedno, čelnici EU-a očekuju podršku za ovaj svoj plan i od zemalja s juga Europe. Kao poticaj trebali bi poslužiti europski socijalni fondovi, jer bi novac iz tih fondova u pojedinim državama mogao biti upotrijebljen za financiranje programa zapošljavanja mladih.

U srijedu (5.12.2012.) povjerenik EU-a za socijalna pitanja Laszlo Andor javnosti će predstaviti pojedinosti ovog Unijina plana.

Autor: Klaus Jansen / Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Svetozar Savić