1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Nezaposleni doseljenici nemaju pravo na socijalnu pomoć

Njemačka može uskratiti socijalna davanja nezaposlenim doseljenicima iz drugih članica EU-a. To proizlazi iz odluke Evropskog suda po tužbi jedne Rumunke koja je u Njemačkoj zatražila pomoć za nezaposlene.

Rijetko je neki postupak pred Evropskim sudom u Luksemburgu podigao toliko prašine kao slučaj Dano. Tužba nezaposlene mlade Rumunke kojom traži ostvarenje prava na socijalnu pomoć u Njemačkoj, postala je simbolom spora oko mogućih zloupotreba socijalnih davanja u bogatijim članicama EU-a od strane građana siromašnijih članica. Slučaj Elisabete Dano i njenog sina Florina je za to dobar primjer: ona od 2010. godine živi kod svoje sestre u Leipzigu i nije radila ni u Rumuniji niti u Njemačkoj. Njemačke socijalne službe su joj sve vrijeme isplaćivale dječji doplatak i privremeno predujam na alimentaciju. Elisabeta Dano je potom zatražila državnu pomoć za nezaposlene, u Njemačkoj poznatu pod nazivom Hartz IV. No bez uspjeha. Zato je podnijela tužbu pred sudom u Leipzigu, koji je po tom pitanju zatražio mišljenje Suda u Luksemburgu.

Sukob interesa Evropske komisije i zemalja članica

Symbolbild Armutsmigration Europa

Ko nije radio, nema pravo na socijalnu pomoć

Odluka Evropskog suda od 11. novembra je jasna: evropski propisi dopuštaju državama članicama da pod određenim uslovima uskrate socijalna davanja nezaposlenim doseljenicima. Kod trajanja boravka od tri mjeseca do pet godina, kao što je to u slučaju Dano, nezaposlene osobe bi trebale raspolagati s dovoljno vlastitih sredstava za život. Jer, zemlja u kojoj borave može im uskratiti davanja ako su došle samo zato da bi dobijale socijalnu pomoć. No evropske sudije su dodale da se svaki pojedinačni slučaj mora preispitati. Presuda ne smije služiti tome da se doseljenicima paušalno uskrate socijalna davanja.

Pozadina tog slučaja su sukobi interesa i pitanja pravnog tumačenja između Evropske komisije i zemalja članica, u ovom slučaju Njemačke. Ovaj problem je postao gorući nakon što je početkom godine stupila na snagu neograničena sloboda kretanja za građane Rumunije i Bugarske. Evropska komisija je u slučaju Dano zauzela stajalište da Njemačka mora olakšati pristup socijalnim davanjima. To je naišlo na kritike mnogih njemačkih političara, posebno iz bavarske Hrišćanske socijalne unije. U februaru ove godine njemačka Vlada je formirala radnu grupu koja je trebala razraditi pravila za sprječavanje zloupotrebe socijalnog sistema. Predmet rasprave je i pitanje kako bi se pojedinim doseljenicima moglo uskratiti i pravo na dječji doplatak. Sada je Evropski sud njemačkim političarima dao temelje za dalju raspravu o tom problemu.

Pozitivne reakcije

Sretan sam, to je dobra presuda", kaže Thomas Mann, zastupnik njemačkih demohrišćana u Evropskom parlamentu. Prema njegovom mišljenju, Sud je poslao jasan signal. Za njega je, kako kaže, posebno važno to što se sada može argumentovati protiv populista iz stranke Alternativa za Njemačku. Oni ne mogu više širiti svoju jeftinu propagandu da u Evropi ne postoje pravila i da nema zaštite od zloupotrebe socijalnih sistema, objašnjava Mann. I njegova kolegica iz Socijaldemokratske stranke Njemačke Jutta Steinruck pozdravlja ovu sudsku odluku: "Sud potvrđuje uobičajenu njemačku pravnu praksu i prije svega stvara pravnu sigurnost za opštine." Do sada su njemački sudovi u sličnim slučajevima donosili različite presude. Recimo, sudovi u saveznoj pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija su pojedinim tužiocima dali za pravo, pa su opštine morale isplaćivati pomoć. No Jutta Steinruck je naglasila da se rupe u socijalnom zakonodavstvu, doduše, moraju zatvoriti, ali da se ne smije sprječavati doseljavanje jer je ono za Njemačku, smatra ona, "veliki dobitak". Ona takođe upozorava da se ne smije stvoriti društvo s dvije ili tri klase kada se radi o socijalnim davanjima te da taj balans mora uspostaviti politika.

"Politička retorika"

Herbert Brücker Institut für Arbeitsmarkt- und Berufsforschung

Herbert Brücker: "Nema zloupotrebe socijalnih davanja"

Profesor Herbert Brücker iz Instituta za istraživanje tržišta rada smatra da je ova rasprava samo jeftina politička retorika i naglašava: "Nema zloupotrebe socijalnih davanja u Njemačkoj." Jer, kako napominje, do sada je otkriveno samo 195 slučajeva u kojima postoji sumnja u zloupotrebu. Prema njegovom mišljenju, presuda Evropskog suda u načelu znači da za Njemačku sve ostaje kako je i bilo. Profesor Brücker iznosi podatak da je broj primalaca socijalnih davanja koji su porijeklom iz Rumunije i Bugarske ove godine porastao za 66 posto, no naglašava da je ta brojka još uvijek daleko od podataka za Nijemce i druge strance koji primaju pomoć za nezaposlene. Osim toga, on ukazuje na to da njemački penzioni i zdravstveni sistem daleko više profitiraju od uplata Rumuna i Bugara koji u Njemačkoj rade nego što socijalni sistem mora isplaćivati njihovim sunarodnicima. Osim toga, kako izvještava profesor Herbert Brücker, prema podacima koje je prikupio njegov Institut, na njemačkom tržištu rada posebno su dobro integrisani upravo rumunski radnici-suprotno svim postojećim predrasudama.

Preporuka redakcije