1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nezadovoljavajuće stanje ljudskih prava u BiH

Žrtve rata koje i dalje traže istinu i pravdu, diskriminacija nacionalnih manjina, posebno Roma i LGBT populacije, ali i nacionalistička retorika političara, osnovni su problemi u poštivanju ljudskih prava u BiH.

Amnesty International: Nema napretka bez rješavanja otvorenih pitanja iz prošlosti

Amnesty International: Nema napretka bez rješavanja otvorenih pitanja iz prošlosti

Organizacija Amnesty international u svom posljednjem izvještaju za 2011. godinu zaključuje da situacija u oblasti poštovanja ljudskih prava u BiH nije zadovoljavajuća. Kao glavni problem navode se neriješena pitanja posljedica rata, a zabrinutost je prisutna zbog diskriminacije različitih grupa, počev od manjina, preko LGBT populacije, do pitanja statusa raseljenih osoba na teritoriji BiH.

„Glavna briga odnosi se na ratno naslijeđe i tiče se pravde i obeštećenja za žrtve rata. Ima još mnogo porodica koje ne znaju ništa o sudbinama svojih najbližih i nisu ostvarile nikakvo pravo na obeštećenje. Tu su i hiljade žena silovanih tokom rata koje nisu dobile nikakvu podršku od države, što predstavlja ponovno kršenje njihovih ljudskih prava. Imamo i druge civilne žrtve rata koje nisu vidjele zločince pred licem pravde, niti dobile objašnjenje za ono što im se dogodilo“, kaže za Deutsche Welle Lejla Hadžimesić, analitičar za BiH, Hrvatsku i Sloveniju u Amnesty International.

Ova organizacije je inače u svom godišnjem izvještaju kritikovala povrede ljudskih prava u više od stotinu država.

Na prvom mjestu rješavanje posljedica ratova

Amnesti international navodi da se u BiH u 2011. godini, nažalost, situacija i pogoršala kada je riječ o nacionalističkoj retorici i govoru mržnje od strane nekih političkih lidera, što vodi ka pogoršanju opšte situacije u oblasti ljudskih prava u zemlji.

AI kritikuje zastoj u procesuiranju ratnih zločina u Sudu BiH

AI kritikuje zastoj u procesuiranju ratnih zločina u Sudu BiH

Lejla Hadžimesić ukazuje na činjenicu da je presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić Finci, koja ukazuje na diskriminacione odredbe u samom Ustavu zemlje, umesto da poboljša stanje manjina instrumentalizovana od strane konstitutivnih naroda zarad njihovih interesa.

Kada su u pitanju romska manjina i prava LGBT populacije, u BiH je slična situacija kao i u Hrvatskoj, Srbiji i drugim zemljama u okruženju.

Homofobija usmjerena prema ljudima drugačije seksualne orjentacije postoji, a parade ponosa se usljed pretnji nasiljem otkazuju.

Sa druge strane, i pored postojanja akcionog plana za zapošljavanje i stambeno obezbjeđivanje Roma u BiH, uslovi u kojima ti ljudi žive nisu zadovoljavajući.

„Glavna poruka Amnesty Internationala bila bi da se država, na prvom mjestu, na pravi način pozabavi ratnim naslijeđem. Bez rješavanja problema iz prošlosti BiH ne može da krene naprijed. Ako društvo ima otvorena pitanja zalječenja, rehabilitacije i pravde, ono nikada neće krenuti naprijed. Uloga je i EU i države BiH da se pozabave tim pitanjima, jer bez toga se samo ide unazad“, zaključuje Hadžimesić.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić