1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nevin dok forenzičar ne kaže suprotno

Forenzičari američkog Federalnog istražnog biroa (FBI) često su pogrešno svjedočili – čak i u slučajevima kada je to za optuženika značilo smrtnu kaznu. Greške iz prošlosti sada se vraćaju na dnevni red.

Innocent until proven guilty – temelj američkog pravosuđa u jednoj rečenici, zdravorazumskoj pretpostavci da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno. Ali, šta ako sud nevinog proglasi krivim na osnovu manjkavog „dokaza“? To nije tek puka mogućnost nego američka svakodnevica. Više od 300 ljudi je oslobođeno na osnovu modernih DNK analiza od 1989. U prosijeku su, do svog oslobađanja, već odležali 14 godina u zatvoru.

Čak polovina pogrešnih presuda bile su direktna posljedica traljave forenzike iz vremena kada analiza DNK nije bila moguća. Zato se vjeruje da će se talas oslobađanja nastaviti. Ipak, dramatičnost novog otkrića interne istrage u FBI zapanjilo je mnoge: čak 26 od 28 eksperata FBI za analizu dlake nije dobro radilo svoj posao i to u više od 90 odsto slučajeva! Među tim slučajevima su i 32 osuđenika na smrtnu kaznu – devetoro ih je već pogubljeno, a petoro je umrlo u zatvoru čekajući na dželata.

Nenaučne metode

Izvještaj FBI nastao je u saradnji sa projektom Nevinost i Nacionalnom asocijacijom kriminalističkih pravobranilaca. Ispitivani su slučajevi prije uvođenja DNK analize, dok upoređivanje vlasi kose ili drugih dlaka još nije bilo puka rutina. Stvar je pokrenuo jedan članak u uticajnom Vašington postu 2012, u kojem je taj list doveo u pitanje pouzdanost forenzičara FBI.

„Ova masovna katastrofa kuva se već dugo“, kaže za DW profesor Brendon Geret sa Univerziteta Virdžinija. On je autor zapažene knjige sa naslovom Nevino osuđeni. „I kada sam ispitivao suđenja za prvih 250 ljudi koji su oslobođeni na osnovu DNK analize, u više od polovine slučajeva naišao sam na pogrešna i nenaučna svjedočenja forenzičara.“

Prema Nacionalnoj akademiji nauka, problem sa mikroskopskom analizom vlasi jeste što je sve prepušteno konačnom sudu pojedinog forenzičara. Da li uzorak sa mjesta zločina dovoljno nalikuje dlakama optuženog? Nauka nije dala standardni protokol koji bi doveo do nedvosmisleno tačnog odgovora. „Jednostavna realnost je da interpretacija forenzičkih dokaza nije uvijek zasnovana na naučnim studijama“, piše u izvještaju FBI. „To je ozbiljan problem.“

Previše samopouzdanja

Dejvid Kej, stručnjak za forenziku Univerziteta Pen Stejt, vjeruje da analiza koju daju njegove kolege može biti korisna u kombinaciji sa drugim dokazima. Problem nastaje, kaže Kej za DW, u sudnici – tamo forenzičari uglavnom tvrde da je nalaz apsolutno tačan, iako znaju da postoji mogućnost greške. „Obično tužioci predstavljaju dokazni materijal poroti i sudiji, a oni od forenzičara hoće što je moguće jače izjave. Laboratorija FBI sarađuje sa tužilaštvom Ministarstva pravde u kojem je i sjedište FBI – oni imaju određen odnos. Vidi se kako su imali previše samopouzdanja“, dodaje on.

Pogledajte video 04:32

Bjelorusija: posljednja evropska država sa smrtnom kaznom

Kej kaže i da u većini ispitanih slučajeva ipak neće doći do oslobađajućih presuda. Možda u nekima postoje drugi snažni dokazi ili odbrana tokom prvog suđenja nije dovodila u pitanje svjedočenje forenzičara, što može pravno da suzi prostor za poništavanje presude.

Tu nije kraj problema, kaže profesor Geret. Iako se vlasi sve rijeđe upoređuju mikroskopski, a sve češće ispituju DNK analizom, Geret podsjeća da se i danas pod mikroskopom upoređuju balistički nalazi, reljefi ugriza, vlakna, otisci cipela pa čak i prstiju. „DNK analiza je moguća tek u malom broju slučajva. U previše njih koriste se nenaučne subjektivne komparacije.“

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu