1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Nevesinje, žrtva entitetskog "razgraničenja"

Entitetskom linijom otrgnuto od prirodnog makroekonomskog centra Mostara, Nevesinje je danas okrenuto drugim, mnogo udaljenijim administrativnim, obrazovnim i medicinskim centrima. Najviše ispaštaju obični građani.

Dobrodočlica u Nevesinje

Dobrodošlica u Nevesinje

Ekonomska slika Nevesinja danas je poražavajuća. Nekad su tu bile ispostave velikih jugoslavenskih poduzeća. Rat i entitetska linija odvojili su ovo područje od prirodnog razvojnog centra, Mostara, a mještani Nevesinja okrenuli su se poljoprivredi i šumarstvu.

Načelnik Općine Nevesinje Branislav Miković 'Kompleks podijeljenosti više nije toliko prisutan kod određivanja pojedinca'.

Načelnik Općine Nevesinje Branislav Miković 'Kompleks podijeljenosti više nije toliko prisutan kod određivanja pojedinca'.

"Firme ne rade, sve je zatvoreno, sve je stalo, industrije nema nikako, nešto fabrika košulja tu još radi, ostalo je sve zatvoreno. Snalazimo se kako znamo i umijemo, poljoprivreda, nešto stočarstva", kaže jedan od mještana. Drugi tek odmahuje glavom na pitanje kako se snalazi: "Svakako! Bašta, zemlja, stoka malo, a neko i radi..."

Najbliži medicinski centar u Republici Srpskoj je u dva sata udaljenom Trebinju, dok se na fakultete nakon rata išlo do Banjaluke, Podgorice ili čak Beograda. Slabe finansijske prilike natjerale su nevesinjsku mladost da ipak razmisli o ponovnom okretanju Mostaru u Federaciji BiH, naglašava načelnik Općine Nevesinje Branislav Miković.

Gubi se kompleks podijeljenosti

"Stvara se ambijent sigurnosti kod tih mladih ljudi i porodica, roditelja. Mislim da taj kompleks podijeljenosti nije više bitan u određivanju pojedinca. Ono što raduje jeste da nema barijera. Postoji jedan komoditet da se ode malo u Mostar na zabavu, a isto tako mladi ljudi iz Mostara dolaze i u Nevesinje, i u disko klub i u šetnju", kaže Miković.

Pogled na 'daleku' mostarsku kotlinu

Pogled na 'daleku' mostarsku kotlinu

Rat i granice su učinili svoje, objašnjava Sanja Bjelica, urednica mostarskog Dnevnog lista koja je i sama povratnica u dolinu Neretve. Dodaje da ljudi sarađuju i preko daytonske entitetske linije, ali da za njihove ekonomske potrebe najviši nivoi vlasti imaju malo sluha.

Mislim da je krajnje vrijeme, da bi u ekonomskom smislu Hercegovina trebala postati jedinstven prostor i živjeti i raditi kako se živjelo i radilo jer ljudima su danas životni problemi na prvom mjestu", objašnjava Bjelica.

Zajedništvo je preduslov za društveni napredak

Sanja Bjelica 'Hercegovina bi trebala biti jedinstven ekonomski prostor'

Sanja Bjelica 'Hercegovina bi trebala biti jedinstven ekonomski prostor'

Prijeratni razvojni potencijal regije prepoznali su sami poduzetnici. Nedavno je u Mostaru održan Ekonomski forum poduzetnika Hercegovine. Iskustva iz Evropske unije prenio im je poslanik u Bundestagu Josip Juratović, inače i voditelj Odbora za saradnju Njemačke i Bosne i Hercegovine.

"To je sramota da taj potencijal jednostavno ostane neupotrebljen. Mostar sam neće to uspjeti, nego samo u kooperaciji cijele regije i to je moj san, da se ovdje stvori jedna jaka hercegovačka regija s Mostarom kao centrom, ali regija od koje će imati i Trebinje i Nevesinje i Široki Brijeg i svi koristi”, kaže Juratović.

Najjaču poruku o potrebi saradnje preko entitetske granice poslao je vladika zahumsko-hercegovački Grigorije Durić svojim povratkom iz "izbjeglištva" u Trebinju u predratnu prijestolnicu pravoslavne episkopije u Mostaru. Kazao je tada kako "samo upućeni jedni na druge, narodi u Hercegovini mogu moralno i društveno napredovati".

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić