1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Neuspjeh EU u Bosni i Hercegovini

Protesti u BiH, nesposobnost bh. političara za provođenjem odluke Evropskog suda za ljudska prava, ali i EU da ih na to privoli, neke su od tema kojim se bave komentatori štampe sa njemačkog govornog područja.

„Bosanski političari već četiri godine pokazuju da su nesposobni provesti odluku Evropsku suda za ljudska prava“, piše u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

„Strpljenje EU je na izmaku. Ona više nema odgovor na pitanje kako dovesti bosanske političare do toga da pristanu na reforme Ustava koji trenutno krši temeljna ljudska prava. Pri tome, ne pomažu niti lijepa obećanja o brzoj evropskoj integraciji niti prijetnje o smanjenju milionske pomoći. To što evropski komesar za proširenje Stefan Füle potpuno nediplomatski govori o sramoti i pokazuje duboku razočaranost je razumljivo. Od bosanskih političara se ne traži nemoguće. U centru pažnje nije radikalna promjena Ustava koji je fiksiran u Dejtonski sporazum. Radi se o promjeni samo jednog člana koji bi se uskladio sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava . Neispunjavanjem zahtjeva iz Strazbura evropska integracija Bosne i Hercegovine ostaje blokirana.

U Sarajevu je propao još jedan pokušaj da se nađe rješenje za provođenje odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“. Bosnien EU Erweiterung EU-Delegation

U Sarajevu je propao još jedan pokušaj da se nađe rješenje za provođenje odluke Evropskog suda u predmetu „Sejdić i Finci protiv BiH“.

Dok je susjedna Hrvatska prošle godine postaje članica EU, a Srbija počinje pristupne pregovore, dotle BiH ne napreduje na putu koji je vodi u EU. BiH iz godine u godinu sve dublje tone u nepovoljan položaj“, piše pored ostalog u listu „Neue Zürcher Zeitung“.

„Bosanska grupna terapija za velike sile“ naslov je teksta u austrijskom listu „Standard“ u kojem Adelheid Wölf analizira stanje u zemlji. „Ured Visokog predstavnika u BiH praktično više nema funkcije, EU nema daljih planova“, piše u uvodu teksta na čijem se početku govori o nedavnom neuspjelom sastanku evropskog komesara za priširenje Stefana Fülea sa bosanskohercegovačkim političarima. Autor teksta se dalje osvrće na OHR, koji, kako smatra, „u bosanskoj politici ima marginalnu ulogu“. „To ima veze s tim što OHR-a odavno ne bi trebalo biti u zemlji, ali SAD, Turska i Velika Britanija i dalje nisu saglasne da se on zatvori. OHR je zadužen za implementaciju mira. Na njegovom dnevnom redu nisu protesti ili socijalna politika koji su sada tema. On također, u pogledu promjene Ustava, ne može ništa učiniti jer je to zadatak bosanskog parlamenta“, piše „Standard“.

„Još za vrijeme Inzkovog prethodnika, Miroslava Lajčaka, bilo je jasno da OHR nema više šta raditi u BiH. „OHR je izblijedio“, kaže Tobias Flessenkemper iz Instituta CIFE u Nici. Rusija se već duže vrijeme protivi zajedničkim odlukama Vijeća za implementaciju mira. Da je Inzko otišao sa dužnosti, njegov nasljednik se ne bi mogao pronaći. Nedavno je kod evropskih diplomata izazvao nevjericu kada je ocijenio da bi, ako stanje u BiH bude eskalirano, trebalo evetualno razmisliti i o trupama EU. Samo da napomenemo, vojnici EUFOR-a na početku protesta, nisu smjeli napuštati kamp u Butmiru i šetati Sarajevom jer je za njih postojala opasnost“.

„Pored Inzka je u Sarajevu i specijalni izaslanik EU Peter Sorensen. On je šef kompletne delegacije EU sa 150 radnika, čije sjedište je u modernoj zgradi u centru glavnog grada BiH. Sorensen je sa dosta ambicija 2011. godine došao u BiH. U međuvremenu EU sada više akcenat stavlja na `strateško strpljenje`. Recepti su potrošeni. Sada se čeka da se u lokalnoj politici šta promijeni ili da dođe do smjene generacija“.

Bespomoćno praćenje protesta - Valentin Inzko

Bespomoćno praćenje protesta - Valentin Inzko

„Zastoj u evropskim pitanjima u ovoj balkanskoj zemlji je u svakom slučaju povezan sa reformom Ustava. Bosanski političari moraju poduzeti ´uvjerljive napore` i provesti odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, višegodišnji je zahtjev EU. Međutim, ´uvjerljivi napori` nisu na vidiku“, piše pored ostalog Adelheid Wölf i navodi: „Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je do sada blokirao svaki posrednički pokušaj i sa takvim stavovima se možda nada novoj pobjedi na izborima. U demokratskim krugovima se nadaju da bi aktuelna opoziciona stranka u RS, SDS, analogno sa razvojem u Srbiji, mogla biti razumna alternativa. Istorijskog momenata za posredničku inicijativu kratko pred evropske izbore i izbore u BiH neće biti." Bosanskohercegovački analitičar Srećko Latal upozorava da bi BiH mogla biti u narednom redu za čekanje. "Možda je bosansko proljeće ove godine ipak rano došlo. Međutim, ovo je bilo samo upiranje prsta u stvari koje dolaze“, piše u listu „Standard“.

Rješnje ukrajinskog konflikta nije u Kijevu nego u Moskvi

Protesti u Ukrajini i sukobi snaga sigurnosti sa demonstrantima je također jedna od tema kojom se bave komentatori njemačke štampe. List „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ piše da borba Janukovičevog režima sa opozicijom ima šanse da postane najteži konflikt između Istoka i Zapada od raspada Sovjetskog saveza.

Wiktor Janukowitsch und Wladimir Putin Treffen in Moskau 17.12.2013

Putin vuče konce u pozadini. Januković sa Putinom

„Sada su svi u ćorskokaku: Janukovič, koji nakon tako velikog broja ubijenih, jedva da može nazad bez opasnost da ne izgubi svoje bogatstvo, a možda i život; opozicija, čije vođe više ne mogu obuzdati dijelom radikalne i nasilničke grupe u vlastitim redovima. Zemlja se dijeli nakon što je vlada u pojedinim njenim dijelovima, prije svega na zapadu, izgubila kontrolu nad upravom i dijelom sigurnosnog aparata. U ćorsokaku je i Zapad koji je u proteklih nekoliko sedmica pokušao smiriti stanje u Kijevu i koji posreduje između vlade i opozicije“, piše „Frankfurter Allgemeine Zeitung“.

„Nema mira bez Putina“ piše „Südwest Presse“ u komentaru i nastavlja: „Janukovič u zemlji vodi rat protiv vlastitog naroda. Ukrajinski vlastodržac se hladnokrvno osvrće na kritike i najavljene sankcije EU. On zna da nije sam. U pozadini Vladimir Putin vuče konce i preko svojih produženih ruku, premijera Medvedjeva i ministra vanjskih poslova Lavrova, doliva ulje na vatru. Veliki je stah od mogućnosti da strateški važna Ukrajina sa njenom crnomorskom obalom padne pod uticaj Zapada. Svaka pobjeda mirovnog pokreta u susjednoj zemlji stavlja Putina pod pritisak i jača opozicione snage u Rusiji. Zbog toga je Steinmeierova i ideja njegovih evropskih kolega osuđena na propast. Ključ rješenja konflikta u Kijevu se nalazi u Kremlju“, piše pored ostalog u listu „Südwest Presse“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovori urednik: Faruk Šabanović