1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Neuspio sastanak na Širokom Brijegu

U ponedjeljak, 03.05., u Širokom Brijegu je održan sastanak hrvatskih stranaka u BiH potpisnica Kreševske deklaracije. HDZ nije došao, a nema ni dogovora o kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Jerko Ivanković Lijanović, Zvonko Jurišić i Božo Ljubić na sastanku u Širokom Brijegu

Jerko Ivanković Lijanović, Zvonko Jurišić i Božo Ljubić na sastanku u Širokom Brijegu

Sastanku u Širokom Brijegu su nazočili predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić, predsjednik HSP-a BiH (Hrvatska stranka prava) Zvonko Jurišić, dopredsjednik Narodne stranke (NS) radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović i član Predsjedništva HSS- NHI Mario Karamatić. Zbog nepostizanja dogovora međusobne oštre optužbe razmijenili su predstavnici HDZ-a BiH, koji nisu ni došli na sastanak, i domaćin sastanka NS Radom za boljitak.

Glasnogovornik HDZ-a BiH Mišo Relota je kazao kako njihov predstavnik nije došao na sastanak jer je u pozivu kojeg je uputila NS Radom za boljitak navedeno kako će se raspravljati o „odgovornosti HDZ-a BiH, koji je najavom isticanja kandidature svog predstavnika za Predsjedništvo BiH izdao nacionalne interese i stavio se u službu Željka Komšića.“

„Hrvatima nije kriv Komšić, nego HDZ BiH!“

Široki Brijeg

Široki Brijeg

„Ovakva formulacija u pozivu za sastanak je bezobrazna i otvorena provokacija, usmjerena na to da se za neuspjeh dogovora o zajedničkom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH optuži HDZ BiH, a ne ustvari razbijači kreševske šestorke - Narodna stranka radom za boljitak“, kazao je Relota. On je rekao kako će HDZ BiH tražiti od Ljubića (HDZ 1990.) i Jurišića (HSP BiH) da se ograde od sadržaja poziva za sastanak u Širokom Brijegu, koji predstavlja osudu HDZ-a BiH, a ako oni to ne učine i njih će smatrati odgovornim za razbijanje kreševske šestorke

Dopredsjednik NS Radom za Boljitak Jerko Lijanović je, nakon sastanaka u Širokom Brijegu, kazao kako je u pozivu samo stajao prijedlog dnevnog reda, a ne dnevni red te da se na sastanku nije ni razgovaralo o zajedničkom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već o konsolidaciji hrvatske političke scene u BiH uoči izbora, o ustavnim promjenama i o popisu stanovništva. On je također kazao kako nedolazak na sastanak predstavnika HDZ-a BiH i HKDU-a pokazuje „da Hrvatima nisu krivi ni Bošnjaci ni Željko Komšić, već HDZ BiH“.

Rekao je kako je njegova stanka prihvatila kriterije za izbor zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koje je predložio predsjednik HDZ-a 1990., te da postoji mogućnost da on ne istakne svoju kandidaturu ako se postigne dogovor o zajedničkom kandidatu. Lijanović je istakao i kako su se na hrvatskoj političkoj sceni profilirala dva bloka: jedan, koji predvodi HDZ BiH, i drugi, kojeg čine HDZ 1990. i HSP. Naglasio je i da će njegova stranka nakon izbora otpočeti razgovore o koaliranju s ovim potonjim blokom.

Borba za ravnopravnost Hrvata bitnija od kandidata za Predsjedništvo

Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić ponovio je kriterije, koje bi trebao ispunjavati kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Prema Ljubićevim riječima ta osoba mora imati osobni integritet i političko iskustvo, te se treba gledati na to da nije bila dio represivnog sustava Jugoslavije. No, on također smatra kako dogovor o zajedničkom kandidatu za hrvatskog člana predsjedništva BiH i nije najvažnije pitanje, već je to borba za ravnopravnost Hrvata u BiH.

Nije dobro da se hrvatsko zajedništvo na ključnim nacionalnim pitanjima profanira sporednim stranačkim pitanjima, kazao je Ljubić.

Zvonko Jurišić je naveo kako je ključni problem to što je postojeći Ustav i izborni zakon onemogućio da Hrvati mogu između više kandidata izabrati hrvatskog člana Predsjedništva. Zbog toga je, navodi Jurišić, nužna cjelovita ustavna reforma.

Predstavnici svih stranaka, koji su nazočili današnjem sastanku, suglasni su da zakon o popisu stanovništva mora predvidjeti mogućnost da se građani izjasne o svom nacionalnom i vjerskom opredjeljenju.

Autor: Milan Šutalo

Odg. ur.: Senad Tanović / Marina Martinović