1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nestanak šuma – krađa budućnosti

Šumsko bogatstvo je za Srebrenicu pored rudnika olova i cinka te ljekovite vode Crni Guber, oduvijek bilo prirodni resurs od životne važnosti. Nekada bilo, sada se spominjalo. Danas je manje i radnika i šuma.

U pogonima drvne industrije prije rata radilo oko 1.500 radnika danas jedva stotinjak

U pogonima drvne industrije prije rata radilo oko 1.500 radnika danas jedva stotinjak

Najunosnija privredna grana u Bosni i Hercegovini je šumarstvo, barem tako tvrde stručnjaci. Prije rata Bosna i Hercegovina je imala oko 43,44 posto teritorije pod šumama i bila druga zemlja u Evropi po šumskom bogatstvu. Današnje šume su u posljednjih nekoliko godina umnogome promijenile svoj izgled. Neplanska sječa, šumske bolesti i uništavanje šuma prijete nestanku šuma sa ovih prostora, tvrde ekolozi.

Rat u Bosnu i Hercegovinu, pored ostalog zla, proizveo je i šumsku mafiju, za koju neki tvrde da je jača od narko-mafije i švercera oružja. Dobro upućeni tvrde da se štete, koje ilegalna sječa i izvoz oblovine nanose budžetima, mjere desetinama miliona maraka godišnje. Sječa šuma teče bez zastoja. Posao u privatnim pilanama cvjeta, državne firme rade sa smanjenim kapacitetom i polako propadaju. Državna preduzeća su ispolitizovana, a privatnici posluju van zakonskih okvira i još više umnožavaju štetu.

Zaštita šuma na stranački način

Sve prirodne ljepote üuma u Srebrenici

Sve prirodne ljepote üuma u Srebrenici

Kontrola nad šumama je partijska privilegija, posebno onih stranaka koje su imale vlast na lokalnom nivou, jer su lokalni političari u sprezi sa vlasnicima pilana, a imenovali su i rukovodeće strukture šumskih gazdinstava. Šumsko gazdinstvo «Drina» u Srebrenici danas raspolaže šumskim bogatsvom ove opštine. Direktor “Drine” Ratko Majstorović tvrdi da takve ocijene nisu tačne i da je u njegovim revirima ilegalna sječa gotovo zanemarljiva. “To je kap vode u moru. Uvijek je bilo i biće da u selu domaćin posiječe drvo za stožinu ili ogradu. Organizovane siječe trupaca je upola manje nego prije rata. Ranije se sjeklo 100.000 do 110.000 kubnih metara drveta, danas siječemo na području Srebrenice i Bratunca oko 56. 000 kubika. Puno manje je i mehanizacije. Prijeratna Drina je imala svojih 28 šumskih zglobnih traktora, danas imamo svega dva dok još 10 traktora ukupno imaju četiri privatna preduzeća koje za nas vrše usluge”.

Šume po ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima

Direktor “Drine” Ratko Majstorović

Direktor “Drine” Ratko Majstorović

Šumski fond je na zadovoljavajućem nivou što potvrđuje i prestižni FSC certifikat koji je JP «Šume RS» dobilo ovih dana. Taj certifikat potvrđuje da se šumom i šumskim zemljištem gazduje prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. Prije rata na ovom području su bile dvije državne pilane te Fabrika stolica u Zelenom Jadru koja je upošljavala veliki broj radnika i čija se kompletna proizvodnja trpezarijskog namiještaja od punog drveta izvozila, prije svega na američko tržište.

“Finalizacija prerade drveta na ovom području danas je malo izmještana i istina je nije još u potpunosti zaokružena. Petroprojekt privatna firma, koja je danas vlasnik bivše državne pilane u Zelenom Jadru, i dalje radi u istim kapacitetima dok u Bratuncu u vlastitim pogonima vrši i finalnu preradu. Istina ne proizvodi se kao ranije kompletan namiještaj ali se rade drugi proizvodi i otprilike 70 procenata naše današnje proizvodnje se na ovim prostorima i preradi u finalni proizvod”, kaže Ratko Majstorović.

Uvozno drvo jeftinije

Ranije se sjeklo 100.000 do 110.000 kubnih metara drveta

Ranije se sjeklo 100.000 do 110.000 kubnih metara drveta

“Nije tačno da se naši drvni sortimenti prodaju u bescijenje i da su puno jeftiniji od stranih. Sljedećim podatkom ću vam to ilustrovati, kaže Majstorović i navodi: “U Srbiju je iz Austrije nedavno uvezeno oko 500.000 kubnih metara čamovine jer je bila jeftinija od naše. Time je direktno ugrožena drvna proizvodnja Republike Srpske jer mi sad imamo oko 220. 000 kubika zalihe na stovarištima Han Pijeska, Sokolca, Rogatice. Plasman naših trupaca je doveden u pitanje i prije nekoliko dana smo u Banja Luci tražili da se i Vlada RS uključi u riješavanje ovog problema. Sa druge strane ugrožava nas i smanjenje cijena bukove građe u Hrvatskoj tako da je i naši drvoprerađivači sve više uvoze što direktno trpi naša proizvodnja”.