1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nesreća koja je promijenila svijet

Katastrofa u Fukushima dovela je do promjena u cijelom svijetu kada je riječ o promišljanjima o energetskoj politici. U Aziji je tako broj protivnika atomske energije udvostručen. No, vlade uglavnom kaskaju.

default

Nakon Fukushime većina svjetskog stanovništva je protiv atomske energije

Nakon atomske katastrofe u Fukushimi Agencija za ispitivanje javnog mnjenja Ipsos provela je istraživanje u 24 zemlje svijeta. Rezultati su jasni: u 21 zemlji većina građana se protivi daljem korištenju atomske energije. Iznimka su bile samo Indija, SAD i Poljska.

U ovim zemljama, koje su obuhvaćene istraživanjem, živi 60 posto ukupnog svjetskog stanovništva. Više od polovine tih građana, njih 55 posto, su protivnici korištenja atomske energije. Brojni ispitanici svoje stavove obrazlažu upravo katastrofom u Fukushimi. Najveći preokret se dogodio upravo u azijskim zemljama: Južnoj Koreji, Japanu, Kini i Indiji gdje je broj protivnika atomske energije udvostručen.

Japan Anti Atomkraft Proteste Demonstration Flash-Galerie

Protivnici atomske energije u Japanu

Pri tome u proteklim godinama ni na jednom drugom kontinentu nije toliko polagano u izgradnju atomskih elektrana kao u Aziji. U Japanu je pored postojećih 55 planirana izgradnja novih 14 reaktora. U Južnoj Koreji, gdje već postoji 21, planirana je gradnja 11 novih. U Indiji je planirana gradnja 23, a u Kini čak 77 novih atomskih centrala.

Nakon katastrofe u Fukushimi brojnim azijskim političarima je postalo jasno da bi se takva nesreća mogla dogoditi i u njihovim zemljama posebice s obzirom na činjenicu da su sigurnosni standardi u drugim zemljama na znatno nižem nivou nego u Japanu. Tako je čak i Kina odredila privremeni moratorij na izgradnju novih atomskih centrala.

Amerikanci ostaju pri svom

SAD su najveći svjetski korisnik atomske energije. Ipak u SAD-u u posljednjih 20 godina nije izgrađena niti jedna nova atomska centrala. Naime i ovdje je 1979. godine u posljednjem trenutku izbjegnuta velika nuklerarna katastrofa kada je centrala pored Harrisburga sedmicama bila izvan kontrole.

No unatoč rizicima američka Vlada i nakon Fukushime se zalaže za pojačano kortištenje atomske energije i ne odustaje od planirane gradnje četiri nove centrale. Kod Amerikanaca je naime strah od nedostatka energije veoma veliki. Prema anketi, koju je proveo dnevni list Today, 53 posto građana smatra da bi odustajanjem od korištenja atomske energije bila ugrožena energetska sigurnost.

Prijelomni trenutak za Europljane

Europa je svoj prijelomni trenutak preživjela 26.04.1986. godine. Nakon nesreće u Černobilu pojedine europske vlade su donijele odluku o odustajanju od korištenja atomske energije, reaktori su zatvoreni, izgradnja novih zaustavljena. Katastrofa u Fukushimi je dodatno pojačala već postojeću odbojnost. Tako se i san o renesansi atomske energije, kao u ekološkom smislu čiste energije, raspao. Njemačka, drugi po veličini korisnik atomske energije u EU, donijela je odluku o prestanku korištenja ove energije.

Ova dalekosežna odluka u velikim je zemljama EU naišla kako na oduševljenje, tako i na negodovanje. Dok većina građana EU odbija korištenje atomske energije, za atomsku industriju i velika energetska preduzeća ova je odluka katastrofa.

 

Fukushima Japan 19.04.2011

Radnici u Fukushimi pokušavaju sanirati posljedice nesreće

Odluka Njemačke, odnosno katastrofa u Fukushimi imaju posebice velike posljedice na Francusku u kojoj egzistira veoma jaka atomska industrija. Dvije trećine Francuza u međuvremenu se protivi korištenju, ali predsjednik Nicola Sarkozy očito i dalje podržava atomsku energiju.

Rusko vodstvo je zainteresirano za što je brže moguću provjeru sigurnosnih uvjeta, ali se i dalje drži odluka o gradnji novih postrojenja s obzirom na ekonomski značaj korištenja ove energije.

Nesreće plaća društvo

Atomska industrija se susreće sa velikim problemima ne samo zbog katastrofe u Fukushimi. Eksperti naime već odavno upozoravaju na enormne troškove koji prate korištenje ove energije. Nigdje u svijetu ne postoji apsolutna sigurnost od moguće nuklearne nesreće. Troškove nesreće u Černobilu i Fukushimi snosi prije svega društvo. No i pored tih troškova atomske centrale su same po sebi nerentabilne.

Autori: Gero Ruter / Zorica Ilić
Odg. urednik: Mehmed Smajić