Nesigurna budućnost Slovenije | Kiosk | DW | 04.03.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Nesigurna budućnost Slovenije

Izgredi u Makedoniji proteklog vikenda, kao i loši izgledi u gospodarsku budućnost Slovenije s čime se mora suočiti mandatarka za sastav nove vlade, Alenka Bratušek, su teme o kojima piše tisak na njemačkom jeziku.

Alenka Bratušek

Alenka Bratušek

"Višednevni neredi u Skopju su postali test izdržljivosti za krhki etnički mir u Makedoniji", komentira Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), osvrćući se u svome članku na nasilne prosvjede Makedonaca i Albanaca u petak i subotu (1./2.3.) u Skopju. FAZ podsjeća da je povod koji je doveo do izgreda bilo imenovanje bivšeg vođe albanskih dobrovoljnih boraca, Talata Xhaferija, za ministra obrane. "Xhaferi je tijekom borbi između albanske 'Oslobodilačke nacionalne armije' (ONA) i makedonskih sigurnosnih snaga 2001. bio važan zapovjednik albanskih dobrovoljaca. Kasnije je otišao u politiku. On kod slavenskog većinskog stanovništva zbog svoje prošlosti nailazi na duboko nepovjerenje", pojašnjava FAZ, dodajući da su protiv imenovanja Xhaverija za ministra obrane prvo u petak demonstrirali slavensko-makedonski vojni i policijski veterani te da je poslije uslijedila protudemonstracija albanske strane.

Policija i albanski demonstranti u Skopju

U subotu su Albanci izišli na ulice Skopja

Budno oko Bruxellesa

Švicarski Neue Zürcher Zeitung (NZZ) se u svome tiskanom izdanju od ponedjeljka (4.3.) osvrće na smjenu vlasti u Sloveniji i gospodarske nesigurnosti, koje promjena vlade u Ljubljani nosi sa sobom. NZZ se tu prije svega osvrće na najave mandatarke za sastav nove vlade, Alenke Bratušek, kad je u pitanju gospodarsko-politička nova orijentacija zemlje, komentirajući da su s padom slovenske vlade sada i slovenske gospodarske reforme na dispoziciji.

Alenka Bratušek

Bratušek je najavila odstupanje od Janšine politike štednje

"Pad jedne vlade je uvijek povezan s političkim nesigurnostima", piše ovaj list dodajući da je upitno hoće li se političari u Sloveniji pod vodstvom designirane premijerke Alenke Bratušek - jedne politički ne baš iskusne bivše službenice ministarstva financija - moći dogovoriti o zajedničkim pozicijama.

"Trenutačna situacija u Ljubljani se pomno prati i u Bruxellesu. Jer ta financijski oštećena alpska republika već duže vremena važi kao kandidatkinja za spasilačku akciju Europske unije. Bratušek je međutim iskazala uvjerenje da Sloveniji neće biti potrebna zaštita EU kišobrana", piše NZZ. List ujedno pojašnjava da visina dugova Slovenije doista nije alarmirajuća, ali da brigu zadaje dinamika povećanja dugova, jer se kvota javnog duga utrostručila od 2008. godine: "Stabilizacija nije na vidiku, a novci potrebni za spas državno dominiranog bankarskog sektora bi do kraja 2013. mogli doprinijeti povećanju duga na preko 59% BDP-a." Stoga bi, piše NZZ, kamen spoticanja pri koalicijskim pregovorima, koje Bratušek vodi ovih dana kako bi sastavila novu vladu, mogla postati tema sanacije banaka.

Tmurni gospodarski izgledi

S tim u svezi ovaj švicarski list podsjeća da je Bratušek najavila da će blago odstupiti od Janšine politike štednje, ali i napominje da joj je za većinu u vladi potrebna stranka Građanska lista (DL), koja je Janši okrenula leđa, te da zbog toga DL-u mora izići u susret, pa i kad je riječ o privatizaciji najvećeg financijskog instituta Slovenije - Nove Ljubljanske banke (NLB).

Logo Nove Ljubljanske banke

Izići ususret kad je u pitanju zahtjev DL-a za privatizacijom Nove Ljubljanske banke

"Daljnje odgađanje reforme bankarskog sektora si Slovenija ne može priuštiti. Krnje stanje banaka državi već duže vremena dodatno otežava financiranje preko međunarodnog financijskog tržišta, zbog čega se vlada sve više snabdijeva sredstvima preko domaćeg bankarskog sektora. Posljedica toga su potiskivanje privatnog sektora s kreditnog tržišta i kreditni škripac, što opet stoji na putu gospodarskog rastu. A i konjunkturni izgledi su tmurni. Jer, slovensko gospodarstvo bi, prema EU prognozama, trebalo u 2013. zabilježiti pad od dva posto", piše NZZ. 

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić