1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nervoza uoči susreta u Berlinu

Već i prije kriznog sastanka njemačke vladajuće koalicije oko politike prema izbjeglicama, jasno je da je u Europi kancelarka Merkel gotovo usamljena. Na odgovore ne čeka samo bavarski CSU.

Europska komisija ne komentira internu svađu u nekoj vladajućoj koaliciji. Kad se radi o izbjegličkoj krizi u kontaktu smo s njemačkom vladom, a ne Bavarskom, poručuje jedan glasnogovornik Komisije. Svejedno Bruxelles napeto gleda na trzavice „velike koalicije“ u Berlinu koju čine CDU, CSU i SPD. U nedjelju (1.11.) čelnici tih stranaka na kriznom sastanku raspravljaju o izbjegličkoj krizi. Bavarski premijer Horst Seehofer (CSU) svojoj koalicijskoj partnerici Angeli Merkel (CDU) je postavio ultimatum da ograniči priljev izbjeglica iz Austrije u Bavarsku. Merkel na to nije reagirala. Ona i dalje traži europsko rješenje.

Ali broj njezinih saveznika u EU opada. Na prošlonedjeljnom summitu o tzv. Balkanskoj ruti uz puno muke je „blagoslovljen“ plan kojim bi se trebali ublažiti najteži simptomi. „To nije rješenje problema“, priznala je nakon summita i savezna kancelarka. Treći koalicijski partner u Berlinu, Sigmar Gabriel, šef Socijaldemokratske stranke, konzervativnim sestrinskim strankama CDU i CSU predbacuje da ugrožavaju sposobnost djelovanja savezne vlade.

Deutschland Flüchtlinge aus Syrien bei Passau

Izbjeglice kod njemačkog Passaua

Merkel sve usamljenija

Predsjednik Europske komisije, Jean-Claude Juncker, ničega se ne boji više od krize vlade u Njemačkoj. Kancelarka Merkel i Komisija su, uz Švedsku i Luksemburg, jedini preostali akteri koji se zalažu za „europsko rješenje“. Većina drugih država izbjeglice i dalje prebacuje na granice susjednih zemalja, iako je na summitu zaključeno da se to više ne radi. Neke zemlje poput Austrije i Slovenije, glasno razmišljaju o gradnji ograda kako bi zaštitili svoje južne granice.

Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner ogradu ne naziva ogradom, već „tehničkom preprekom“. Ali u jednom intervjuu i ona spominje „utvrdu Europu“, koju se sad mora podići. Socijaldemokratski kancelar Austrije Werner Faymann opovrgao je konzervativnu ministricu. On ne želi ograde. I u Beču dakle napetosti u redovima „velike koalicije“. Optužbe od strane bavarskih susjeda iz CSU-a kako Austrija djeluje „skandalozno“, zato što izbjeglice jednostavno prebacuje u Njemačku, Mikl-Leitner demantira. Po pitanju ograde CSU i austrijski konzervativci iz ÖVP-a ne razlikuju se puno. Bavarski ministar financija Söder može si naime, za razliku od savezne kancelarke Merkel, zamisliti podizanje ograde na granici.

Upozorenja i licemjerje

Trenutni predsjednik Europskog vijeća, luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn, još uvijek je uz Angelu Merkel. Za TV-postaju ZDF on je odlučno stao u obranu politike otvorenih granica. Podizanje ograda je „finalno rješenje s ciljem uništavanja Europe“, kaže Asselborn. Potpuno mu je neprihvatljivo da postoje oni koji izbjeglice ne žele prihvatiti: „Ako se to ne razumije, onda se nije shvatilo esenciju Europske unije. To je opasnost, ako mi humanost ne stavimo na prvo mjesto“.

U Mađarskoj se na krizu koalicije u Berlinu gleda s više ili manje zadovoljštine. Druge članice EU-a ograde sad ne žele nazivati ogradom zato što su Mađarsku kritizirale zbog podizanja žice, piše mađarski list Nepszabadsag. Ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto od europskih je susjeda zatražio da se okane „licemjerja“. I dalje raste broj ljudi koji preko Balkana stižu u Europu, kaže on. Nacionalno-konzervativni premijer Viktor Orban, koji je bio nedavno pozvan kao počasni gost na jedan kongres CSU-a, svoju zemlju sada vidi samo kao „promatrača u izbjegličkoj krizi“, zato što u Mađarsku stiže samo mali broj izbjeglica.

Malo vjere u kurs Angele Merkel ima i češki list Pravo koji smatra da su ograde i barijere jedini recept protiv visokog broja izbjeglica: „Bruxelles tu ništa ne može promijeniti jer u izbjegličkoj krizi vrijedi pravilo da je važnije nacionalno pitanje, nego europsko. Koliko će još proći vremena prije nego što se Njemačka odluči zu pomoć vojske nadzirati granice prema Austriji i Češkoj?“

Grčka se ne smatra odgovornom

Suosjećanje za težak položaj savezne kancelarke u njezinoj vlastitoj koaliciji nije baš pretjerano izraženo. Talijanski premijer Matteo Renzi u intervjuima tvrdi da je izbjeglička kriza problem zemalja koje su cilj izbjeglica, a ne tranzitnih zemalja poput Italije. To mišljenje dijeli i grčki šef diplomacije Nikos Kotzias. Nakon sastanka s njemačkim kolegom Frank-Walterom Steinmeierom (SPD), on je rekao da je „velika greška“ svaki pokušaj prebacivanja odgovornosti na Grčku: „Izvorna točka gdje nastaje problem je u Turskoj“, tvrdi Kotzias.

Francuski list Le Figaro piše ono što kradomice valjda misle mnoge vlade u Europi: „Krivnju većim dijelom snosi Angela Merkel, koja je otvorila vrata Europe bijedi svijeta“. Pariški list Liberation upozorio je ovaj tjedan s masnim naslovom „Alarm u Berlinu“ na ekstremističke tendencije obzirom na debatu oko izbjeglica.

Zaokret u Švedskoj?

U britanskom Financial Timesu komentator već vidi kako se bliži kraj kancelarstva Angele Merkel, koja se u nevjerojatno kratkom roku uspjela pretvoriti od najmoćnije žene svijeta u „model zadnje generacije“, prije svega zato što opada podrška u njezinoj stranci. U Švedskoj, gdje je socijaldemokratski premijer Stefan Löfven do sada pokazivao sličnu spremnost na prihvat izbjeglica kao i Angela Merkel, vjetar se okreće. Većina Šveđana je po najnovijim anketama protiv prihvata dodatnih azilanata i izbjeglica. Smatraju da treba pooštriti zakone o azilu. Do sada je Švedska, usporedimo li broj došljaka s ukupnim brojem stanovnika, prihvatila najviše ljudi. „Mi ćemo i dalje davati doprinos, ali i za Švedsku postoji granica“, kaže ministar pravosuđa Morgan Johansson. Zato će se u Stockholmu pozorno pratiti kako će završiti koalicijski susret u Berlinu u nedjelju.

LINK: http://www.dw.de/dw/article/0,,18818809,00.html