1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Nervoza u Srbiji pred sudski pretres u Hagu

Pred glavni pretres u stalnom Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid, među srbijanskim pravnicima vlada nervoza. Dok su se u nekoliko bosansko-hercegovačkih juče održavali protesti u znak podrške tužbi, na Trgu Republike u glavnom gradu Srbije održan je miting Srpske radikalne stranke protiv Haškog suda. Prilog našeg dopisnika iz Beograda Ejuba Štitkovca.

default

Iako miting nije organizivan zbog glavnog pretresa, u ponedeljak, taj događaj je uveliko komentarisan među učesnicima skupa. Međutim, govornici su se, ovoga puta, najviše okomili na takozvane domaće izdajnike koji ukazuju na zločine koje su počinile srpske oružane formacije. Tipična je poruka bivšeg dekana Pravnog fakuleteta Olivera Antića:

«Moj brat je i čestiti Hamdija Jusufspahić i njegova čestita hanum-gospođa Nebila, ali mi nije sestra Biljana Kovačević Vučo, ni Sonja Biserko».

Zamjenik predsjednika Srpske radikalne stranke, Tomislav Nikolić, predložio je čak premijeru Vojislavu Koštunici da se dobrovoljno preda Haškom sudu, jer je kao predsjednik države znao gdje se krio haški bjegunac Ratko Mladić prije četiri godine. Pravni stručnjaci, međutim, ozbiljno se bave mogućim posljedicama ukoliko stalni Međunarodni krivični sud donese presudu u korist Bosne i Hercegovine. Zbog toga stručnjak za međunarodno pravo, Vojin Dimitrijević, u razgovoru za Radio Dojče vele, predlaže neku vrstu nagodbe:

«Treba tražiti neki dogovor, sporazum da niko ne bude oštećen. Reč je, na kraju krajeva, o jednom sporu gde će naknada biti samo za genocid, a ne kako se stalno priča kod nas o nekakvoj ratnoj odšteti. Toga više nema».

Mnoge njegove kolege su svjesne da je u ovom slučaju nemoguće postići neki međusobni dogovor po kome bi obje strane bile zadovoljne, jer se radi o konkretnim žrtvama i članovima njihovih porodica. Po njegovoj procjeni, za samu presudu u korist BiH nije dovoljno to ako je Srbija i Crna Gora samo finansijski pomagala Vojsku Republike Srpske i dodaje da bi u tom slučaju to bila prva presuda jednoj državi za genocid:

«Kada je suđeno na Ninberškom procesu države Njemačke nije više bilo. Ona je, kako se kaže u pravu, bila debelirana i saveznici su vršili direktnu vlast, ali i to suđenje je bilo krivično suđenje. Genocid nije bio tada definisan i zvao se zločin protiv čovečnosti. Po uzoru na ninberško suđenje napravljena je konvencija. To je jedini međunarodni ugovor gde država može da bude odgovorna za krivično delo».