Neriješene krize poslije godišnjeg odmora

Odbrana od terorističke opasnosti, privredni rast, izbjeglička kriza, sve su to problemi koji čekaju da budu riješeni u novoj EU – a njene temelje žele da postave Angela Merkel, Mateo Renci i Fransoa Oland.

Evropska ljetnja pauza je prošla. Trojnim samitom na italijanskom ostrvu Ventoteneu počinje nova odlučujuća politička sezona uz veliku neizvjesnost. Brdo problema o kojima Fransoa Oland i Angela Merkel žele da razgovaraju sa svojim domaćinom Mateom Rencijem na ostrvu blizu Napulja, veliko je kao Vezuv i eksplozivno kao vulkan.

Šefovi tri velike države evrozone će diskutovati o još uvijek velikoj nezaposlenosti, zapinjanju privrednih reformi na Jugu i problemima sa rigidnom dužničkom politikom na Sjeveru. Francuski predsjednik, njemačka kancelarka i italijanski premijer žele da nađu način kako organizovati izlazak Velike Britanije iz EU. Potrebno je zauzeti pregovaračku poziciju spram Britanaca, koji preko ljeta kao da su odlučili da sa tim izlaskom odugovlače što više mogu. Jesu li troje velikih spremni da ograniče slobodu izbora mjesta stanovanja i rada na zajedničkom tržištu EU kako bi spasli ekonomske odnose sa Velikom Britanijom?

Francuski predsjednik je za tvrd stav kako se evroskeptici u njegovoj zemlji ne bi razmahali. On je već u predizbornoj kampanji – novi predsjednik se bira u maju 2017. glavna briga mu je borba protiv islamističkog terora. Njemačka kancelarka bi mogla da postane neka vrsta posrednice. Ona ovu krizu EU, kao i obično, hoće da savlada kompromisima i pomirenjem, a možda i da naprosto sačeka da kriza prođe. I nju 2017. čekaju novi izbori, a i kod kuće sve glasnije kritikuju i nju i Evropu.

Renci želi labaviju budžetsku politiku

Italijanski predsjednik sa svojim mini-samitom slijedi drugi plan. On hoće da ostavi dobar utisak, da proizvede lijepe slike Matea kao jakog vođe. Manje ili više je u predizbornoj kampanji – u novembru mora da pobjedi na referendumu. Mora da dokaže skeptičnim Italijanima da EU igra i onako kako on svira. Hoće da brzo dobije više fiskalnog prostora. Jedna „Njemica“ želi da ga spriječi u tome. To je on rekao još prije odluke na britanskom referendumu.

Oko trećine birača u Italiji su dali svoj glas protivnicima evra iz „Pokreta pet zvijezda“. Renci želi da napravi kontrapunkt i zato je pozvao goste na bivše zatvorsko ostrvo Ventotene. „Izjava iz Ventotenea“, koju su 1941. potpisali socijalisti i komunisti u fašističkom zatvoru, za Italijane predstavlja „veliki prasak“ evropskog ujedinjenja. Na toj osnovi, Mateo Renci želi da stvori novu Evropu zajedničkih vrijednosti, jednu obnovljenu EU. Vidjećemo koliko daleko će njegovi gosti htjeti i moći da ga slijede.

Pakt o izbjeglicama – slijepa ulica

Još teže će biti da se 27 država i vlada EU ubijede u novi koncept EU. Trojni sastanak služi kao priprema za vanredni samit u Bratislavi koji se održava sredinom septembra. Istočne države-članice hoće manje nadležnosti za EU i renacionalizaciju. Na pomolu su žestoki sporovi. To posebno važi za izbjegličku krizu koja još nije riješena. Krhak ugovor sa Turskom o zastrašivanju, ponovnom preuzimanju i raseljavanju izbjeglica, uskoro bi mogao da pukne. Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, poslije neuspjelog pokušaja puča, važi kao neuračunljiv. Ukoliko EU ne uvede bezvizni režim za njegove građane, biće joj potrebna alternativna izbjeglička politika.

A na to trenutno nije najbolje pripremljena. Zatvaranje izbjegličkih ruta i ostavljanje Grčke i Italije na cjedilu nisu rješenje. Legalno doseljavanje i pravedna raspodjela izbjeglica i potražilaca azila u EU izgleda kao nemoguć zadatak. Njemačka kancelarka mora da smisli nešto, jer su njen kredibilitet, upornost i njeno ime neodvojivo povezani sa pitanjem izbjeglica. Ako Merkelova ne riješi taj problem, izgubiće ulogu lidera u EU – a možda i svoju funkciju u Njemačkoj.

Pored unutrašnjih problema EU, i spoljnopolitičke krize u evropskom susjedstvu iziskuju nove inicijative. Rat u Siriji, jedan od uzroka izbjeglištva, bijesni žešće nego ikad. A napetosti u Ukrajini i Rusiji su sve veće.

Ubjeđivanje sa Poljskom

Mini-samit bi mogao da se pobrine i za nove sporove. Jer, ako se stvarno radi o utvrđivanju grubih smjernica za vanredni samit, Mateo Renci je morao da u Ventotene pozove i najvažniju novu članicu EU – Poljsku. Nacionalnokonzervativna vlada u Varšavi zbog spora oko Ustavnog suda rizikuje popriličan sukob i sa Briselom. A njega treba spriječiti, jer će se kriza ideje o EU dodatno pogoršati.

Ili je Ventotene start jezgra EU sa državama koje su 1957. potpisale Rimske ugovore? Unija kakvu smo do sada poznavali nalazi se na kocki. Do marta 2017, kada će biti 60. godišnjica tih Ugovora, trebalo bi da bude razrađen nov koncept EU. S obzirom na karakter aktuelnih kriza, vremena – nema mnogo.