1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

„Nerazumijevanje“ i „greške“ Svetog oca

U ponedjeljak (19.04.) se navršava tačno pet godina od kada je Joseph Ratzinger došao na čelo Rimokatoličke crkve. Tokom pet godina Papa Benedikt XVI, odnosom prema islamu i judaizmu, pobrinuo se za brojne kritike.

default

Pet Papinih godina

I najveći kritičari unutar Katoličke crkve reći će da Benedikt XVI iskreno želi dijalog između religija. No, da je Papa, samo godinu nakon stupanja na dužnost, uspio uzbuditi cijeli islamski svijet, švicarski teolog Hans Kueng opisuje kao „nesretan sticaj okolnosti“. Drugi pak smatraju da je Papa imao loše savjetnike. No, činjenica je, da su nakon njegovog govora u Regensburgu u septembru 2006. godine, gorile katoličke crkve na Bliskom istoku, a u Somaliji je čak ubijena jedna časna sestra iz Italije.

Papst Benedikt in Deutschland Rede in Regensburg zu Islam

Za vrijeme govora u Regensburgu

Šta je novo donio Muhamed?

Što se zapravo desilo? Benedikt XVI je držao predavanje o odnosu između razuma i vjere. U tom predavanju je za Zapad čak rekao kako je prema drugim, religioznijim, kulturama „neosjetljiv i arogantan“ jer sam više nema pristupa religiji, što ga čini nesposobnim za dijalog. No, onda se osvrnuo na džihad. Tada je upotrijebio riječi bizantijskog cara Manuela II iz razgovora sa jednim perzijskim učenjakom:

''Citiram: 'Pokaži mi šta je novo donio Muhamed, i naći ćeš samo loše i nehumano, kao to da je propisano, da se vjera, koju on propovijeda, širi mačem.'''

Islamistische Demonstration gegen Papst Äußerungen in Indien

Protesti muslimana u Indiji zbog Papinog govora

Protesti i šokiranost

Kratko nakon toga širom islamskog svijeta došlo je do vala protesta: 38 islamskih velikodostojnika iz cijelog svijeta poslalo je Papi otvoreno pismo u kojem su ga pozvali na međureligijski dijalog.

Vatikan je naveo kako je šokiran protestima do kojih je došlo: Papa je pogrešno shvaćen, a riječi su istrgnute iz konteksta, navela je Sveta stolica. Nekoliko dana kasnije tokom putovanja u Tursku Benediktu XVI je pošlo za rukom da izgladi stvari. On je tada posjetio Plavu džamiju u Istanbulu i susreo se sa tamošnjim muftijom s kojim je održao zajedničku molitvu. On je tada posebno naglasio zajedničke odrednice islama i kršćanstva:

„Muslimani i Kršćani moraju danas, upravo zbog brojnih nerazumijevanja u prošlosti, težiti tome da se dokažu kao pravi vjernici.“

Papst Benedikt XVI in der Türkei Istanbul Blaue Moschee

U Plavoj džamiji u Istanbulu

Slično se Papa postavio i tokom putovanja u Jordan 2009. godine kada je iskazao, citat – „najdublje poštovanje prema muslimanskoj zajednici.“

Dobar početak, kasnije krah

No, Benedikt XVI se pobrinuo i za povremena razmimoilaženja sa Jevrejima. U dijalogu sa njima bio je doduše dobro počeo: Kratko nakon što je preuzeo funkciju posjetio je sinagogu u Kelnu gdje je rekao da će se "svim snagama" zauzeti za poboljšanje odnosa sa jevrejskim narodom.

No, godinu dana kasnije, odobrio je molitvu, u kojoj se moli za to da Bog prosvijetli Jevrejima srce kako bi prepoznali Isusa Krista kao spasitelja svih ljudi. Za jevrejske vjernike bio je ovo otvoreni front. U konačnici do otvorenog kraha u odnosima sa Jevrejima i do njihovih protesta širom svijeta došlo je početkom 2009. godine, kada je Papa rehabilitirao četvoricu biskupa, a među njima i Ričarda Vilijamsona, koji negira holokaust.

Nakon toga ponovo je bilo neophodno prevazilaziti krizu. Benedikt XVI je ovaj put sam uputio pismo biskupima u kojem je naveo kako je to bila greška njegovog savjetnika. Dva mjeseca kasnije, tokom svoje posjete Bliskom istoku, posjetio je Jad Vašem, spomenik žrtvama holokausta i najoštrije osudio uništavanje Jevreja.

Papst Benedikt vor der Klagemauer in Israel Jerusalem

Papa kraj Zida plača

Bilans izgleda ovako: U samo pet godina, koliko je na čelu Katoličke crkve, došlo je do brojnih „nerazumijevanja“, „grešaka“ ili „nesretnih sticaja okolnosti“, koji su opteretili dijalog Pape Benedikta XVI sa islamom i judaizmom.

Autori: K. Dahamn/Z. Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić