1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Neraskidiva veza EU parlamentaraca i lobista

Koliki je utjecaj gospodarstva na EU zakone? Veliki, kažu vlasnici online platforme LobbyPlag. Navode da parlamentarci nerijetko jednostavno prepisuju iz lobističkih dokumenata.

Izrađivanje prijedloga zakona za oko 500 milijuna EU građana je očito jako komplicirana stvar. Kako bi izbjegli neželjene nuspojave, parlamentarcima se savjetuje da se o zakonskim prijedlozima posavjetuju sa stručnjacima. Ti stručnjaci međutim nisu uvijek neovisni i čim se dogodi situacija da savjetuju u interesu jednog poduzeća ili neke organizacije, govori se o lobistima.

Jan Philipp Albrecht

Jan Philipp Albrecht

Političar stranke Zelenih, Jan Philipp Albrecht, koji je u Europskom parlamentu zadužen za praćenje EU reforme o zaštiti podataka, nedavno se požalio da su tvrtke posebice marljive u približavanju svojih stavova EU parlamentarcima. Marljivije od drugih interesnih skupina, kao na primjer nevladinih organizacija (NVO). Albrecht navodi da je on sam 2012. dobio duplo više pozivnica od gospodarskih lobista, nego od drugih interesnih skupina. A neki parlamentarci se očito daju lako uvjeriti. To bar u analizi o zahtjevima za izmjene EU prijedloga zakona zaključuje Marco Maas, jedan od suosnivača LobbyPlag-a. U analizi toga portala se navodi da se u zahtjevima o zakonskim izmjenama mogu pronaći cijeli odlomci koji su jednostavno prepisani iz lobističkih prijedloga. Maas navodi da, ukoliko se usporedi broj preuzimanja tekstova iz prijedloga raznih poduzeća i NVO-a, postaje jasno da je utjecaj gospodarstva "puno, puno veći od utjecaja NVO-a".

Küver: Gospodarstvo nije utjecajnije od nevladinog sektora

Glavni interes vlasnika LobbyPlag-a je međutim usmjeren europskoj reformi o zaštiti podataka. Stoga se na toj platformi mogu pronaći samo EU dokumenti koji se tiču te zakonske reforme. Saznanja te internet platforme se stoga ne mogu bez daljnjeg jednostavno generalizirati. Politologinja Heike Klüver sa Sveučilišta Konstanz je u jednoj opširnoj studiji o lobizmu u EU zakonodavstvu utvrdila da nije posrijedi neravnoteža između gospodarstva i nevladinih interesnih skupina, kako se to tvrdi na LobbyPlag-u.

"Često se sugerira da su gospodarska udruženja puno jača i da gospodarstvo dominira zakonodavstvom, dok se jedva čuje glas drugih društvenih interesa", kaže Klüver. Njezina istraživanja su, kaže, pokazala da ono što tvrdi LobbyPlag u toj formi nije slučaj s Europskom unijom. Klüver je analizirala 56 zakonskih procedura i usporedila koliko uspješna su bila gospodarska udruženja naspram nevladinim organizacijama u provedbi njihovih interesa. "Nisam mogla utvrditi signifikantne razlike", pojašnjava ona.

Parlamentarcima su potrebni stručnjaci

Europski parlament u Strasbourgu: parlamentarna dvorana

Europski parlament u Strasbourgu: je li se ovdje prepisuje?

Klüver dalje navodi: "Kad se u obzir uzme da parlamentarci moraju obraditi cijeli niz zakonskih prijedloga, a imaju samo jednu tajnicu te jednog ili dva referenta i jednog praktikanta, može se dobiti predstava o tome da je jednostavno potreban input izvana." Maas također uviđa da je parlamentarcima pri izradi zakona potrebna pomoć. Ono što njega ljuti je da su prijedlozi zakona katkad čak pogoršani, kaže on i navodi primjer prijedloga na temu zaštita podataka: "U izvornom prijedlogu je primjerice bilo predviđeno da jedna američka tvrtka mora poštovati oštra pravila zaštite podataka ukoliko želi otvoriti filijalu ili sjedište u Europi. Prema novom prijedlogu zakona jedno poduzeće može izabrati državu u kojoj će joj biti sjedište i onda jednostavno odlučiti koji zakon o zaštiti podataka mu najbolje odgovara." Maas dodaje da se time "sustavno ublažavaju stroga pravila".

I Heike Klüver je poznato da, kao što tvrdi Maas, postoje čitavi odlomci kopiranih lobističkih prijedloga. "U nekim studijama slučaja (case study) u Europskom parlamentu su moje kolege pronašle takva preuzimanja. Ali to nije nikakav fenomen koji se tiče isključivo gospodarskih udruženja, već se to događa i u slučaju NVO-a", kaže ona.

Strategije "inside" i "outside"

Lobisti generalno slijede dvije vrste strategija, kaže Klüver: strategiju "outside", odnosno izvana i "inside, odnosno unutra. Prva vrsta strategija su na primjer medijske kampanje ili demonstracije, a kod unutarnjih strategija lobisti nastoje ostvariti izravni kontakt s parlamentarcima. "To se može dogoditi u formi izjašnjavanja mišljenja ili konzultacija, zatim u formalnim, službenim forumima ili u radionicama. Pored toga postoje još i rasprave u parlamentu, kao i neformalne mreže. Onda primjerice dođe do ručka ili večere ili kao lobistički savez organizirate dočeke", pojašnjava ova politologinja.

Ona smatra da je lobizam važan dio društvenog zastupanja interesa, koji pored toga poboljšava i sposobnost za rješavanje problema u određenim institucijama. Europska komisija ima čak i registar lobista. Trenutačno međutim lobisti nisu obvezni da se registriraju, što Klüver kritizira.

"Nijedan lobist meni neće reći, što trebam raditi"

Europska komisija kao inicijator zakonskih procedura za to vrijeme odbacuje svaku optužbu o nedostatku transparentnosti. "Komisija nikad izravno ne koristi tekstove, koji su nam možda proslijeđeni od neke lobističke skupine", ističe u službenom e-mailu Frederic Vincent, jedan od glasnogovornika Europske komisije.

Neelie Kroes

Neelie Kroes

Svi doprinosi civilnog društva se objavljuju na webstranici Komisije, a u konačnom tekstu Komisije, koji se prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću EU, jasno se daje na znanje koji prijedlozi se uzimaju u obzir, kako se dalje navodi. Europska povjerenica za digitalnu agendu, Neelie Kroes, je proteklog ponedjeljka (11.2.) preko Twittera objavila: "Nijedan lobist mi neće reći, što trebam raditi, niti američki a niti bilo koji drugi."

Autorice: Jennifer Franczek / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina