1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Neprijatnu odluku prepustiti Briselu

Sporazumom ACTA bi trebalo da se poboljša borba protiv falsifikovanja robe, kao i kršenja autorskih prava. Međutim, o detaljima sporazuma se vode oštre debate. Sada se uključio i Evropski parlament.

Tek nakon što je više desetine hiljada ljudi protestovalo protiv sporazuma ACTA, i politika je uvidjela koliko je tema zapravo brizantna. Nekoliko država, uključujući i Njemačku, suspendovalo je ratifikaciju sporazuma. Ministarka pravde Njemačke Sabine Lojthojzer-Šnarenberger ukazala je i na neka "otvorena pitanja". Reagovao je i Brisel. Evropska komisija (EK) je dopustila da Evropski sud ocijeni da li je sporazum u skladu sa evropskim pravom. A diskusija u vezi sporazuma ACTA prenijela se i u Evropski parlament (EP).

Cilj je bolja zaštita autorskih prava

Sporazum je dogovoren nakon trogodišnjih pregovora, ali može da stupi na snagu tek kada ga ratifikuju sve države članice EU i kada ga usvoji Evropski parlament. No, nacionalne vlade su se u dosadašnjim diskusijama držale prilično uzdržano. One kao da žele da neprijatnu odluku prepuste Briselu. I tako će Odbor za trgovinska pitanja u srijedu (29.2.) po prvi put javno diskutovati o sporazumu ACTA. Nakon debate, glasanja i ekspertskih mišljenja, o sporazumu će se glasati i na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.

Sporazum ACTA, čiji je cilj bolja zaštita autorskih prava i intelektualne svojine, svojevremeno je predložen uz široku podršku. Sporazum su dogovorili Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Australija, Kanada, Japan, Meksiko, ali i Maroko, Singapur, Južna Koreja i Švajcarska. A tek onog trenutka kada sporazum stupi na snagu svaka zemlja članica Svjetske trgovinske organizacije može da ga primjenjuje. Sporazum ACTA predviđa znatno otežavanje neovlašćenog kopiranja proizvoda, kako materijalnih tako i intelektualnih. Riječ je prije svega o nelegalnom kopiranju video i muzičkih zapisa, kao i pooštravanju carinske kontrole - posebno falsifikovane robe iz istočne Azije.

Inicijativa iz SAD i Japana

U načelu to zvuči dobro, ali odredbama ACTA-e - tako se barem boje protivnici prije svega u redovima internet aktivista - ponuđači internet usluga mogli bi da budu prisiljeni da u velikom stilu nadgledaju sadržaje koji se razmjenjuju putem mreže. A budući da se svaki korisnik interneta, putem IP adrese njegovog računara, može lako i nedvosmisleno identifikovati, to otvara vrata uspostavi sveobuhvatnog sistema nadgledanja s još nesagledivim posljedicama. Za kritičare je posebno problematična činjenica da je trgovinski sporazum ACTA najvećim dijelom dogovoren u direktnim pregovorima predstavnika različitih država iza zatvorenih vrata - bez prisustva javnosti. Inicijativa je došla iz Sjedinjenih Američkih Država i Japana još 2006. godine.

Gebäude der EU-Kommission in Brüssel!

Nekim zemljama će biti lakše ako odluka dođe iz Brisela

Usvajanjem sporazuma ACTA bi zapravo najviše profitirale industrijski razvijene zemlje. Pritužbe stižu prije svega zbog falsifikovanja brendirane robe, zbog čega se, prema podacima Evropske komisije, u Evropi godišnje bilježe gubici u visini od osam milijardi evra. A ovih dana su hiljade ljudi izašle na ulice u znak protesta protiv ACTA-e, između ostalih i u zemljama regiona Zapadnog Balkana.

No, u Evropi još neizvjesno da li će i kada ACTA stupiti na snagu. Jer, ne postoji rok do kojeg Evropski parlament mora da donese odluku. Usvajanje sporazuma otvara mnoga pravna pitanja na koja Evropska komisija čeka odgovore Evropskog suda. A to mi moglo da potraje nedjeljama ili pak mjesecima.

Autor: Ralf Bozen / Svetozar Savić

Odg. ured.: Senad Tanović