1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Moja njemačka priča

Nepoznati susjedi? - Novi imidž doseljenika

U Njemačkoj je posljednjih godina sve više visokokvalifikovanih doseljenika. Rezultat je to novog istraživanja Instituta njemačke privrede. No, da li je i stav Nijemaca prema doseljenicima ostao isti?

doorbell, intercom and letterbox © rgvc #40957365

Haustür Klingel Gegensprechanlage

„Kako to da tako dobro govoriš njemački?“ Ovo je pitanje koje novinarki i TV-voditeljici Elif Senel često postavljaju, iako je rođena u Njemačkoj. „Ipak, ovdje je uočljiva razlika među generacijama. Samo starije osobe postavljaju takva pitanja jer je mlađima ovdje normalno da imena izvornih govornika njemačkog ne moraju zvučati njemački“ – kaže Elif. Njeni roditelji u Njemačku su se doselili početkom '70-ih iz turske pokrajine Anadolije. Otac je bio jedan od mnogih turskih gastarbajtera koje je Njemačka počela zapošljavati '50-ih godina i radio je kao tokar.

Nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke, u zemlju se doselilo mnogo takozvanih povratnika (Spätaussiedler), pripadnika njemačkog naroda u inostranstvu. U prvom desetljeću 21. vijeka u Njemačku se doselio izrazito velik broj natprosječno obrazovanih osoba: prema studiji Instituta njemačke privrede, od ukupnog broja doseljenika 2009. godine njih 21 posto imalo je visoku stručnu spremu. „U Njemačku pristiže sve više visokoobrazovanih stranaca i ta slika zasjenila je predstavu o slabo obrazovanom gastarbajteru“ – smatra stručnjak za migracije Klaus Bade. Do 1. jula ove godine on je bio čelni čovjek Stručnog vijeća njemačkih zaklada za integraciju i migracije.

Dojam je pozitivan – uz neke izuzetke

„Sve u svemu, predstava o doseljenicima promijenila se iz negativne u pozitivnu, uz neke izuzetke“ – objašnjava Bade. Kaže kako se na doseljenike oduvijek gledalo nekako neprijateljski. „1950-ih godina prošlog vijeka to su bili Italijani koji fućkaju za Njemicama, '80-ih i '90-ih su to bili kriminalci iz istočne Evrope, a danas su to uglavnom Romi koji u Njemačku dolaze iz novih članica EU, Rumunije i Bugarske.“ Predrasude i odbojnost stanovništva prema tim Romima dovode i do iskrivljene slike o Rumunima i Bugarima, iako iz tih zemalja u Njemačku dolazi i velik broj visokoobrazovanih osoba.

Klaus Bade: „Rome iz Rumunjske i Bugarske smatra se novom prijetnjom“

Klaus Bade: „Rome iz Rumunjske i Bugarske smatra se novom prijetnjom“

Još jedan izuzetak od općenito pozitivnog imidža doseljenika u Njemačkoj su prema mišljenju Badea muslimani: „Štiva kao što je knjiga Thila Sarrazina 'Njemačka ukida samu sebe' su antiislamska agitacija, jer pretpostavlja da su muslimani opasni i skloni fundamentalizmu.“

Rasprava o Sarrazinovoj kontroverznoj knjizi u kojoj se govori o neuspješnoj integraciji odrazila se i na rezultate takozvanog migracionog barometra – godišnjeg ispitivanja javnog mnijenja koje provodi Stručno vijeće njemačkih zaklada za integraciju i migracije. „Krajem 2009. godine, dakle prije objavljivanja knjige, većina je ljudi, bez obzira na to jesu li doseljenici odnosno njihovi potomci ili ne, suživot Nijemaca i doseljenika ocijenila kao uglavnom pozitivan“ – kaže Bade. „Samo godinu dana kasnije i kod jednih i kod drugih smo zabilježili značajan pad optimizma prema integraciji.“ Međutim, i taj se trend 2011. godine ponovo normalizirao. „To pokazuje da imigraciono društvo može podnijeti znatno veća opterećenja, nego što politika misli – ono se ne da isprovocirati žučnim raspravama.“ Ova istraživanja pokazuju i da Nijemci te doseljenici i njihovi potomci imaju slične stavove: na primjer, 60 posto ispitanika iz obje grupe želi da se u Njemačku doseli još visokokvalifikovanih stranaca, a 70 posto se zalaže za to da integracija uspije.

„Doseljenici imaju više samopouzdanja“

Problematična je i klasična razlika između doseljenika i njihovih potomaka s jedne i onih koji to nisu s druge strane, koju susrećemo u društvu, politici i medijima, smatra stručnjak za migracije Paul Mecheril. „Da bismo u Njemačkoj stvorili istinsku kulturu dobrodošlice, potrebna je veća samorazumljivost činjenice da ovdje žive ljudi različitog porijekla i izgleda“ – kaže Mecheril, profesor interkulturalnog obrazovanja na Univerzitetu u Oldenburgu. „Već izrazi kao što su 'osobe s migracionom pozadinom', 'imigranti' i 'potomci imigranata' pripisivanje su atributa stranosti.“

Elif Senel: „Doseljenici danas nastupaju suverenije“

Elif Senel: „Doseljenici danas nastupaju suverenije“

Klice nove samorazumljivosti u ophođenju s ljudima koji nemaju njemačke korijene novinarka Elif Senel primijetila je na njemačkoj televiziji. „U serijama i dokumentarnim sapunicama često možemo vidjeti nekog iranskog ljekara ili turskog mešetara, a da se pritom na bilo koji način ne tematizira njegovo porijeklo.“

Sve u svemu, Njemačka je kao imigraciono društvo posljednjih deset godina postigla velik napredak, predstave o doseljenicima su općenito pozitivnije nego prije, smatra Elif Senel. „Ovo ima veze i s tim da su i doseljenici osvješteniji. Moji roditelji kao i mnogi drugi gastarbajteri prije su željeli biti neupadljivi i bili su jednostavno zahvalni što uopće mogu živjeti u Njemačkoj“ – prisjeća se novinarka. „Međutim, pretjerana skromnost i zahvalnost sprečavaju čovjeka da postane dio društva i da ga oblikuje. Onaj ko nastupa uvjerenije, njega više i poštuju.“

Autorka: Alexandra Scherle

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić