1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

"Nema govora o Dejtonu 2"

"Dejton 2, rješenje blokade u BiH, Njemačka preuzima vodeću ulogu na Balkanu". Sudeći prema nekim medijima u BiH očekivanja od predstojeće konferencije u Berlinu su ogromna i - neopravdana, smatraju njemački analitičari.

"Njemačka neće riješiti probleme BiH", upozorava šef ureda Fondacije Konrad Adenauer u Sarajevu Karsten Dümmel. Ova fondacija je bliska stranci njemačkih demokršćana, stranci kancelarke Angele Merkel. Dümmel ističe da je kroz razgovore sa brojnim političarima u BiH, ali i sa običnim građanima te zemlje, stekao utisak da svi očekuju neke velike rezultate od susreta lidera zapadnobalkanskih država sa predstavnicima njemačke vlade u Berlinu (četvrtak, 28.08.2014.). Za njega nema govora da se radi o nečemu što bi se moglo nazvati Dejton 2, pogotovo što tu neće biti riječi samo o BiH, nego o cijelom regionu.

Karsten Dümmel: Ne treba očekivati da će Njemačka riješiti probleme BiH

Karsten Dümmel: Ne treba očekivati da će Njemačka riješiti probleme BiH

"Na ovom susretu će biti riječi o tome kakav stav može zauzeti vlada u Berlinu, a kakav Brisel da bi BiH nastavila svoj put u pravcu EU", kaže Dümmel: "To što dolazi do ovog susreta je ustvari poruka: onaj ko želi da postane dio EU mora odraditi određene zadatke. U razgovorima s političarima primjećujem da neki pristupaju ovim zadacima vrlo pragmatično i konstruktivno, neki međutim sve svoje nade usmjeravaju u pravcu Njemačke i kao da žele da ih ona vodi kroz cijeli taj proces reformi. Oni se nadaju da će na taj način biti ispunjena neka njihova očekivanja kako bi se na taj način bolje pozicionirali u predstojećoj izbornoj kampanji."

Nema nikakve nove incijative za rješenje problema BiH

Proteklih mjeseci je vlada u Berlinu više puta isticala da ima namjeru da preuzme veću ulogu na međunarodnoj političkoj sceni. Tako su neki ovu konferenciju protumačili kao prvi korak u preuzimanju veće uloge na Balkanu. Za Karstena Dümmela se to ipak ne bi moglo reći. Ova konferencija je pripremljena u punoj saradnji sa organima EU u Briselu i nikako se ne može posmatrati kao "samostalna akcija Berlina".

Norbert Mappes Niediek

Norbert Mappes Niediek

Za Norberta Mappesa-Niedieka, novinara koji već dugo godina za niz njemačkih medija prati zbivanja na Balkanu, "Njemačka je najavila jači angažman, ali ne čini ništa da to ostvari". Ukoliko se pogleda raspored aktivnosti na ovoj konferenciji, postaje jasno da su očekivanja unutar BiH potpuno neopravdana, vjeruje on. Predviđeni su sastanci resornih ministara vanjskih poslova i privrede sa kolegama iz vlade u Berlinu, potom zajednička večera.

"Nije predviđena nikakva politička inicijativa, nikakva rezolucija koja bi bila usvojena. Moramo biti svjesni da za tako nešto, za neka velika rješenja i proboje jednostavno nema vremena. Ovdje se više radi o tome da se pokaže da se Balkan nije zaboravio."

Za Mappes-Niedieka je čak upitno da li će ovaj susret poslati i takvu poruku: "Ovim želi da se demonstrira interes za balkanske države, da ih se podrži. Ali ako pogledate: osam premijera, ministara vanjskih poslova i ministara privrede su pozvani u Berlin da se sa svakim od njih porazgovara po dva sata. Tako se na kraju pokazuje upravo suprotno."

Jači politički angažman Njemačke - ali ne na Balkanu

Dominik Tolksdorf: Ukrajina je navela EU da razmisli o svojoj politici na Balkanu

Dominik Tolksdorf: Ukrajina je navela EU da razmisli o svojoj politici na Balkanu

Ekspert za Balkan Dominik Tolksdorf, saradnik Instituta za mir SAD (US Institut of Peace) sa sjedištem u Vašingtonu tvrdi da se izjave o "jačem angažmanu Njemačke u vanjskoj politici" nisu direktno odnosile na Balkan. "Na Balkanu Njemačka već godinama zagovara pristup koji ne podrazumijeva velike intervencije. Vlada u Berlinu se zalaže da se BiH ne tretira kao protektorat, nego kao svaka normalna zemlja. Mnogo više se pokušava privoliti političare u BiH da pokažu spremnost na kompromise."

Stoga se od strane Njemačke može očekivati snažniji angažman na privrednom planu: "Berlin može podržati razvoj privrede, razvoj energetskog sektora, manjih i preduzeća srednje veličine - dakle ono u čemu je i sama Njemačka vrlo jaka i sposobna", tvrdi Tolksdorf.

Sadržaji i teme niza susreta koji će se odigravati u Berlinu na neki način idu u prilog ovoj tezi, kaže Karsten Dümmel: "To je sasvim normalan razgovor između kancelarke i premijera tih zemalja na kojem će se razgovarati o strategiji privredne saradnje, o načinima za poboljšanje saradnje sa EU."

Ukrajina, Putin i Republika Srpska

Kancelarka Merkel poziva na bolju međusobnu saradnju država regiona na velikim privrednim projektima

Kancelarka Merkel poziva na bolju međusobnu saradnju država regiona na velikim privrednim projektima

Ova konferencija je planirana već duže vrijeme. "Kada su vođeni prvi razgovori na tu temu nije bilo krize na istoku Ukrajine, pa čak ni krize na Krimu", prisjeća se Dümmel.

Ipak, razvoj situacije u Ukrajini, sankcije EU Rusiji i "posebne veze" koje vlada Srbije, pa i bh. entiteta Republike Srpske imaju s Rusijom, sigurno je da će ostaviti traga i na konferenciju u Berlinu. Srbija s Rusijom ima dogovorenu investiciju od dvije milijarde eura za izgradnju gasovoda Južni tok, Moskva nudi kredite Beogradu.

Dominik Tolksdorf navodi da je kriza u Ukrajini sigurno navela i Berlin, pa i Brisel na novi način razmišljanja. Upravo ova kriza je ojačala zaključak kako je proces eurointegracija strateški interes kome se mora pokloniti veća pažnja: "Rusija bi mogla pokušati da minira novi strateški pravac Srbije u smijeru EU. Kremlj je svjestan da bi zaustavljanjem procesa evropskih integracija na Balkanu nanio veliku štetu EU."

Stoga je ovaj sastanak i poruka balkanskim državama da ne dozvole veći upliv Rusije u svoju unutrašnju politiku jer bi to narušilo odnose sa Briselom, smatra Tolksdorf. On ipak vjeruje da Republika Srpska ima veći potencijal od Srbije da naruši proces eurointegracija: "U RS ima političara koji su pozdravili razvoj događaja na Krimu. Stoga poruka ove konferencije može da glasi i ovako: ne igrajte se vatrom, perspektiva ulaska u EU je pred vama i nemojte da je dovodite u pitanje." Njegov zaključak je kako je BiH u ovom trenutku jedna od tačaka gdje bi Rusija mogla da pokuša da poremeti proces eurointegracija.

Prvo integracija, onda reforme?

Šefovi diplomatija Steinmeier i Lagumdžija će ponovo imati priliku za razmjenu mišljenja

Šefovi diplomatija Steinmeier i Lagumdžija će ponovo imati priliku za razmjenu mišljenja

Karsten Dümmel sa svoje strane upozorava da su mediji u regionu kod stanovništva pobudili prevelika očekivanja od predstojećih susreta. "Težište će biti na definisanju onoga šta je učinjeno, a šta ne u procesu približavanja EU. Njemačka će vrlo jasno reći da BiH mora sprovesti reformu Ustava koja se od nje očekuje još od 2010. Mora se ući u borbu protiv korupcije, mora prestati međusobna politička blokada dvaju bh. entiteta." On strahuje da bi upravo zato ova konferencija mogla donijeti i veliko razočarenje stanovništvu BiH.

Pristup koji predviđa prvo sprovođenje temeljnih reformi, a onda ulazak u EU je pogrešan, vjeruje Norbert Mappes-Niediek. Za njega je iluzorno da bi BiH prije ulaska u EU mogla postati država koja će biti ustrojena po principu zapadnih demokratija. U mnogim državama EU su se nacionalni (i međunacionalni) problemi smanjili ulaskom u EU i stvorena je nova klima za njihovo rješenje. "Vjerujem da bi narodi BiH unutar EU mnogo lakše došli do rješenja problema nego izvan nje."

Brisel stoga, ne samo za BiH, nego za cijeli Balkan mora postati neka vrsta svjetionika kojem će se ti ljudi okrenuti, vjeruje ovaj novinar i poznavalac prilika u regionu: "Ne smijemo zaboraviti da je u pojedinim zemljama, posebno u onim koje se nalaze u političkoj blokadi, prvenstveno omladina ta koja se danas radije identifikuje sa Putinom nego sa recimo Angelom Merkel ili Barakom Obamom."

Preporuka redakcije