1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nema dogovora između Beograda i Brisela

I nakon sinoćnjeg (07.09.) sastanka u Briselu još nema konačnog dogovora Srbije i EU povodom teksta Rezolucije o Kosovu koja bi već sutra (09.09 ) trebalo da se nađe pred Generalnom skupštinom UN.

default

Pozicije o pitanju Kosova ostale su nepromijenjene

Radna večera visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Ketrin Ešton i srpskog predsjednika, Borisa Tadića, počela je prijateljskim rukovanjem, trajala oko dva sata, a završena je kratkim, gotovo istovjetnim saopšetnjima iz oba kabineta – dogovoreno je da se dijalog Beograda i Brisela oko usaglašavanja teksta Rezolucije o Kosovu i dalje nastavlja, kao i da će Eštonova i Tadić biti u kontaktu tokom današnjeg dana. Predsjednik Srbije se poslije sastanka vratio u Beograd dok je u Briselu, zbog daljih konsultacija, ostala nekolicina njegovih saradnika.

Präsident Boris Tadic

Tadić je nakon sastanka sa Eštonovom napustio Brisel

Dijalog Beograda i Prištine, ali ne o „otvorenim pitanjima“

Pred sinoćnji sastanak BorisaTadića i Ketrin Ešton vladao je umjereni optimizam da bi tokom njihovog razgovora moglo doći do konačnog usaglašavanja stavova Beograda i Brisela oko teksta Rezolucije o Kosovu, o čemu bi već u četvrtak (09.09.) trebalo da se raspravlja pred Generalnom skupštinom UN-a. Prethodno je među evropskom dvadesetsedmoricom postignut načelni konsenzus oko tzv. „smjernica“ u pravcu izmjene teksta srpske Rezolucije koja bi tako postala prihvatljiva i za EU. Da do kompromisa unutar Unije nije bilo lako doći govore informacije da je trebalo postići ravnotežu između pozicija zemalje koje su priznale nezavisnost Kosova i naprimjer Rumunije i Kipra koji su tražili poštovanje teritorijalnog integriteta, kao i neosporavanje prava Srbije da se bori protiv secesije Kosova. Države koje su priznale Kosovo nisu željele da se u Rezoluciji pominju pregovori o statusu, dok one članice Unije koje nisu priznale Kosovo nisu željele da se na bilo koji način Rezolucijom prejudicira nezavisnost Kosova. Na kraju je postignut dogovor kojim se od Srbije traži izostavljanje pominjanja „jednostrane secesije“, kao i razgovora o „otvorenim pitanjima“. Sa svoje strane EU i dalje nudi pomoć u pokretanju dijaloga Beograda i Prištine u cilju dobrobiti građana Kosova, kao i mira, stabilnosti i bezbjednosti regiona.

EU Aussenpolitik Catherine Ashton

Catherine Ashton ostaje u kontaktu sa Tadićem

Nastavak traganja za kompromisom

Srpski mediji su pred razgovore Tadića i Eštonove u Briselu iznijeli nezvanične informacije da je došlo do „otopljavanja stava Beograda“, kao i da bi predsjednik Srbije tokom razgovora u Briselu trebalo da obavijesti šeficu evropske diplomatije o prihvatanju evropskih prijedloga o izmjeni teksta Rezolucije od strane Beograda. I političko–bezbjedonosni komitet EU je zaključio da u Srbiji postoji ozbiljna predanost za dogovor sa EU o ovom pitanju. U više navrata iz Beograda se moglo čuti da je svaki kompromis moguć, osim onoga koji je u suprotnostima sa nacionalnim interesima zemlje. U konkretnom slučaju pitanje je i dalje šta će biti rezultat spremnosti na kompromis svih strana, koje su granice kompromisa i kada će do njega doći. Posle ove runde razgovora za kompromisom se i dalje traga.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić

Preporuka redakcije

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.