1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

(Ne)kultura dijaloga

Na rasprave o dijalogu i pomirenju u BiH utrošeno je tisuće sati ali i milijuni potpore međunarodne zajednice. Ipak, kako kažu ugledni profesori, BiH je tek na početku.

Kako nakon nedavne ratne zaostavštine premostiti ogroman jaz među različitim nacionalnim i vjerskim skupinama u BiH? Kako građane u BiH ponovno privoljeti i naučiti na dijalog i razumijevanje i zašto BiH bilježi loš napredak, unatoč velikodušnoj pomoći međunarodne zajednice i brojnim nevladinim organizacijama kojima je upravo ovo temeljni cilj? Tko je "konzervirao" stanje nepovjerenja u bh. društvu i zašto? Ova pitanja postavljena su na okruglom stolu u Mostaru pod nazivom "Kulturom dijaloga do razumijevanja i povjerenja", održanom u Mostaru pod pokrovoteljstvom humanitarne organizacije USAID i CRS-a (Catholic relief services).

Koliko su čvrsti bratski odnosi?

Mostarski paroh Radivoje Krulj, gradu obilježenom po političkim i nacionalnim podjelama, kaže da se život Srba u Mostaru puno ne razlikuje od života Hrvata i Bošnjaka. "Svi mi imamo iste probleme, nezaposlenost i teške uvjete života. Imam vrlo dobre kontakte s braćom katoličkim svećenicima, imamima i rabinima i što se toga tiče u Mostaru bi ih s pravom mogli nazvati bratskim odnosima", kaže mostarski paroh.

Runder Tisch in Mostar Semir Hadzic

Semir Hadžić

Mnoštvo je ovakvih primjera, a o jednom govori i mladi Semir Hadžić iz Prozora. "Imam Amir Drežnjak iz selu Lizoperci više od tri godine, svake nedjelje, svoje starije prijatelje katolike vozi iz sela Slatina na misu u selo Gračac u općinu Prozor-Rama. Također, nedavno je organizirao i prikupljanje pomoći za oboljelu djevojčicu Hrvaticu. Ipak se može", komentira ovaj aktivist.

I logoraši surađuju

Na dijalog i razumijevanje spremni su čak i oni koji su u proteklom ratu trpjeli najveće torture - logoraši. Anđelko Kvesić predsjednik je Udruge hrvatskih logoraša Domovinskog rata BiH i on vrlo jednostavno određuje i problem ali i njegov uzrok.

Runder Tisch in Mostar Bosnien Andjelko Kvesic

Anđelko Kvesić

"Kada bi imali dovoljno opće kulture imali bi i kulturu dijaloga i pomirenja. Sve su nedaće u samom sustavu. Nezadovoljstvo ljudi svojim materijalnim položajem, ispunjavanjem osnovnim životnim potrebama, stvaraju u čovjeku revolt prema svemu i svačemu. Oni tome ne znaju uzrok i izvor i lijek", kaže on za DW ističući dobru komunikaciju i s bošnjačkim i sa srpskim ratnim stradalnicima. No, gdje je onda problem i zašto je dijalog u BiH i dalje na 'klimavim nogama'?

Dijalog u BiH tek u povojima

Runder Tisch in Mostar Bosnien Nerzuk Ćurak

Nerzuk Ćurak

Profesor Nerzuk Ćurak s Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu kaže da u BiH, i to 20 godina nakon rata, konačno počinje priča o dijalogu među ljudima. "Mi smo tek u pionirskoj fazi razvoja dijaloga. Nemamo razvijenu kulturu dijaloga nego kulturu monologa. Paralaleno u stvarnosti niti donositelji odluka, niti akteri na nižim razinama, uopće ne mogu razviti neku autentičnu sposobnost slušanja argumenata drugog", komentira prof.dr. Ćurak za DW. Naglašava kako je u BiH na sceni "razarajući deficit demokratske kulture" koji generira otpor građanstva prema autentičnoj kulturi dijaloga.

"Kada govorimo o dijalogu, govorimo o našoj nadi da nas razgovor s drugim može dovesti na višu razinu konsenzualne spoznaje, koja omogućuje promjenu društva. Imamo li mi donositelje odluka koji su hrabri prihvatiti ispravne argumente drugoga ili smo još u zoni odbijanja argumentacije samo zato što je to rekao netko tko je pripadnik druge nacije ili druge političke ideje? Još uvijek smo u blatu takvog razumijevanja života nego u hrabrom iskoraku prihvaćanja argumenata drugoga", ocjenjuje stanje u bh. društvu ovaj profesor.

"Ako analiziramo ponašanje naših političara kada treba dobiti novac od MMF-a, svi su jednoglasni. Međutim, kada treba odlučivati o sudbini ove države, odnosno o položaju svakog njenog građanina, onda se to materijalno zaboravi. Današnji politički dijalog u BiH potkrijepljen je materijalnim interesima, a ne istinskom težnjom razumijevanja drukčijih argumenata", komentira Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla.

'Krivi su političari'

Mostarka Jasminka Rebac iz udruženja 'Ružičnjak', koje ukazuje na problem osoba s invaliditetom i jedina žena u BiH koju je španjolski kralj Juan Carlos odlikovao odličjem za građanske zasluge, vrlo je izravna kada je potrebno odrediti odgovorne za stalno 'status quo' stanje dijaloga.

"Svi bi u raznim sferama života mogli pronaći razlog za loše, ali treba tražiti dobro. Od Daytona do danas kod političkih partija je na sceni nekultura dijaloga. Mi trpimo zbog toga i zbog političara jer im je to način opstanka na vlasti i bogaćenja", kazala je Rebac.

Runder Tisch in Mostar Bosnien Marko Antonio Brkić

Marko Antonio Brkić

Ipak, kako privilegij dijaloga učiniti društveno sveprisutnim?, pitanje je postavljeno na okruglom stolu u Mostaru. "Na nedijalogu i nepovjerenju najviše profitiraju politike. Povjerenje bismo trebali razvijati bez da ga uvjetujemo vlastitim uvjerenjem. Kada bi ljudi razumijeli kakvo je povjerenje alat i kada se ne bi prepuštali strahu društvo bi se promijenilo iz temelja", ocjenjuje mr.sc. Marko Antonio Brkić sa Sveučilišta Hercegovina.

Kako se čini, u BiH će se još puno govoriti o dijalogu i razumijevanju, no možda je ključ rješenja u mladima. "Kulturu dijaloga treba ugraditi u sustav obrazovanja da mladi kroz svoje obrazovanje

uče o dijalogu, a ne da ih indoktriniraju politike", zaključuje Tajma Tiro iz Vijeća mladih Mostara.