1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nekoć vojnik, danas džihadist

Omar al Šišani nije samo jedan od najpoznatijih komandanata Islamske države. On igra važnu ulogu i pri regrutiranju boraca IS-a iz Njemačke. Njegovo pravo ime govori o tome kako je od vojnika postao džihadista.

default

Al Šišani u sredini

Među borcima terorističke organizacije “Islamska država“ (IS) njegovo lice se ubraja među najpoznatije: Omar al Šišani na fotografijama i video snimcima upada u oči sa svojom crvenom bradom. Ovaj 28-godišnjak se u međuvremenu ubraja u vodeće krugove IS-a. SAD su ga zbog toga u septembru stavile na listu međunarodnih terorista.

Omar al Šišani znači Omar, Čečen. Ipak Tarčan Batirašvil, kako glasi njegovo pravo ime, ne potiče iz Čečenije. On je odrastao u susjednoj južnokavkaskoj republici Gruziji. Ali njegova povezanost sa Čečenima i njihovom sudbinom je vrlo bliska. Jer selo gdje je on rođen se nalazi u dolini Pankisi koja ne samo da graniči sa Čečenijom, već tamo živi i narod srodan Čečenima – Kisti.

Obučeni u gruzijskoj vojsci

Vojno obrazovanje Batirašvil je dobio u gruzijskoj vojsci u kojoj je služio od 2007. do 2010. godine. To potvrđuje Irakli Alasania, koji je od 2012. godine do prije nekoliko dana bio ministar odbrane Gruzije. 2010. godine je Batirašvil otpušten iz vojske zbog tuberkoloze. Tako je ostao bez posla. Nekoliko mjeseci kasnije je zbog ilegalnog posjedovanja oružja osuđen na zatvorsku kaznu. U zatvoru je postao radikalan i nakon puštanja na slobodu je 2012. godine otišao u Siriju.

25.04.2013 DW Quadriga Studiogast Guido Steinberg

Guido Steinberg kaže da su neki njemački džihadisti trenirani u čečenskim grupama

Batirašvilov put pokazuje kakvi životni uvjeti mogu motivirati mlade muškarce da krenu u džihad i koje posljedice to može imati i na države poput Njemačke. Izvještaji o njegovim borbenim uspjesima od njega prave idola za mlade ljude širom svijeta. Prije nego što se Batirašvilov zakleo na vjernost Islamskoj državi, on je komandovao jednom grupom boraca iz Kakvaza. Ova grupa je privlačila Europljane, među njima i Nijemce, piše islamolog Guido Steinberg u svojoj knjizi „Njemački borci u Al Kaidi – Globalizacija islamističkog terora“ koja je nedavno izašla iz štampe.

Uzor borci iz čečenskih ratova

Steinberg kaže da su drugi njemački džihadisti također trenirani među čečenskim grupama prije nego što su se priključili terorističkoj miliciji Islamska država. Među njih se ubraja i u međuvremenu čuveni bivši reper Deso Dogg, alias Denis Cuspert. On je prema Steinbergovim navodima očito obučen u „Vojnicima Sirije“. Vođa te grupe bio je Muslim Abu Walid alias Muslim Margošvil. On, kao i Batirašvil, potiče iz gruzijske doline Pankisi, učestvovao je u drugom Čečenskom ratu, i zbog toga je cijenjen među džihadistima.

Steinberg objašnjava kako su oba rata u Čečeniji, između 1994. i 2009. godine, izvršila poseban podsticaj na mladiće u Njemačkoj koji su nastrojeni prema džihadu. Čak su se i članovi tzv. Sauerland grupe željeli boriti na strani Čečena protiv ruske državne vlasti. I atentator od 11. septembra Mohamed Ata je, kako kaže Steinberg, bio oduševljen borbom u čečenskim ratovima. Onaj ko je sudjelovao u čečenskim ratovima do danas važi kao neko ko je posebno iskusan u borbama.

Islamischer Staat Propaganda

Islamska država na razne načine vrbuje svoje pristalice

Traumatizirani ratnici

U samoj Čečeniji ljudi su teško mogli preraditi svoja traumatska iskustva iz rata. Brojni muškarci više nisu pronašli put za povratak u mirnu svakodnevnicu. Tomu nije razlog samo čečenska kultura, već i autoritarna vladavina predsjednika Ramsana Kadyrova, objašnjava jedna ekspertica za pitanje Kavkaza. Kadyrova vlast je ovisila o podršci Moskve: On je stoga očito dozvolio tumačenje istorije po kojem su Čečeni sami snosili odgovornost za rat sa Rusima.

Brojni Čečeni su posljednjih godina otišli u europsku dijasporu ili pak u Tursku odakle su brojni muškarci otišli upravo u rat u Siriju. Kadyrow je ipak demantirao da se muškarci iz Čečenije u Siriji bore na strani predsjednika Bašara al-Asada. Jer u rijetke Asadove saveznike se ubraja upravo ruski predsjednik Vladimir Putin.

Kadyrow tvrdi da se borci poput Omara al Šišanija alias Tarčan Batirašvil samo predstavljaju kao Čečeni. I dok se opaska da se neki borci ipak nepravedno kite imenom kao što je Šišani – „Čečen“ – ispravna, činjenica jest da se Batirašvil u svojoj domovini našao u teškoj situaciji. Jer njegova domovina, u gruzijskoj dolini Pankisi, je bila teško pogođena čečenskim ratovima. Tada je više od 7 000 ljudi pobjeglo iz Čečenije u Gruziju, a među njima i radikalni borci.

Iako su ovi borci 2002. godine bili protjerani iz doline Pankisi, nepovjerenje je ostalo. Na narod Kist se gleda kao na sigurnosni rizik i shodno tome se prema njima i odnosi. Muslimani su slabo integrirani u politički život, stanje u kojem žive, u socijalnom smislu, je često još gore od stanja u kojem se nalaze druge grupe stanovništva u Gruziji. Doduše vlada u Tbilisiju nastoji od 2002. godine da se više angažira na poboljšanju stanja u kojem se nalaze vojni veterani i poboljšanju uvjeta u kojima se nalaze zatvori. Ali tamo gdje mladi ljudi ne vide perspektivu, džihadističke ideje nailaze na plodno tlo. I to ne samo u Gruziji.