1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Neki njemački biskupi za ukidanje celibata

Katolički zvaničnici poriču direktnu povezanost izmedju seksualnog zlostavljanja djece od strane svećenika i strogog crkvenog celibata. Ali nedavne izjave o zlostavljanju širom Njemačke su ponovo pokrenule raspravu.

Neki katolici smatraju da bi i svećenicima trebalo biti omogućeno stupanje u brak

Neki katolici smatraju da bi i svećenicima trebalo biti omogućeno stupanje u brak

Samo nekoliko svećenika i biskupa su spremni reći da je njihov zavjet na celibat direktan razlog za seksualno zlostavljanje djece. Nedavni navodi o zlostavljanju širom Njemačke i Evrope su pokrenuli raspravu u Crkvi o tome da li bi svećenicima trebalo dozvoliti stupanje u brak.

Hamburški biskup Hans-Jochen Jaschke izjavio je u subotu za dnevni list „Hamburger Abendblatt“ da bi koegzistencija između celibata i oženjenih svećenika bila moguća. On je dodao da ne vidi direktnu povezanost između velikog broja slučajeva zlostavljanja i politike celibata, te istakao: «Celibat moze privući ljude čija je seksualnost nenormalna».

Jaschke smatra da bi svećenici trebali imati mogućnost da biraju između celibata i braka

Jaschke smatra da bi svećenici trebali imati mogućnost da biraju između celibata i braka

Predsjednik Centralnog Komiteta njemačkih katolika, Alois Glueck, izjasnio se za dijalog u smislu reforme zahtjeva za celibat. «U drugim područjima društva gdje celibat ne igra nikakvu ulogu, problemi (seksualnog zlostavljanja) nisu ništa manji», rekao je Glueck za regionalne dnevne novine „Passauer Neue Presse“. «Ali tema celibata će biti predmet rasprava iz drugih razloga. Moramo pronaći rješenje za manjak svećenika», dodao je on.

Ursula Enders, osnivačica i rukovoditeljica Centra “Zartbitter” za pomoć žrtvama seksualnog zlostavljanja je bila sklonija da istakne vezu između celibata i seksualnog zlostavljanja.

«Celibat nije uzrok seksualnog zlostavljanja u Crkvi», rekla je u intervjuu za javni radio “Deutschlandfunk”. "To je nesto što Crkvu čini još ranjivijom».

Pokret za reformu

Debata između njemačkih svećenika o celibatu svakako nije stvar novijeg datuma. Nedugo nakon preuzimanja ureda Njemačke katoličke crkve, Robert Zollitsch je dao kontroverznu izjavu nazvavši celibat “darom”, ali ne i «teološki neophodnim».

Kontroverzan je bio i slučaj Michaela Sella, bivšeg svećenika bavarskog grada Hammelburga, koji je otpušten prošle godine nakon što je otkriveno da namjerava oženiti svoju partnericu, s kojom ima dijete.

Sellov otkaz doveo je do osnivanja komiteta «Crkva u pokretu» kojim mu je ukazana podrška. Početkom prošlog mjeseca grupa je skupila više od 7.000 potpisa za Sellovu biskupiju. Zatražili su i njegovo ponovno postavljanje na staro mjesto, a za svećenike izbor između braka i celibata.

Više od 80% njemačkih katolika izjasnili su se da žele omogućavanje stupanja u brak svećenicima, tvrdi Christian Weisner, predsjednik reformski orjentisane grupe “Wir sind Kirche” (Mi smo crkva). «Ako bi papa htio promijeniti zakon o celibatu, on bi to mogao učiniti jednim potpisom», rekao je za “Deutsche Welle”. « I još uvijek se nadam da će Sveti Duh tu ideju prenijeti i na idućeg papu».

Dug put do promjena

Papa Benedikt XVI snažno podržava zavjet celibata

Papa Benedikt XVI snažno podržava zavjet celibata

Papa Benedikt XVI podržava celibat i ništa ne ukazuje na to da će promijeniti mišljenje. Weisner je istakao da crkva mora napraviti reforme ukoliko želi riješiti problem manjka svećenika diljem svijeta.

«Samo raspravljati o celibatu nije dovoljno», rekao je Weisner. «Mi trebamo novi pristup seksualnosti, novu vezu između muškarca i žene u našoj Crkvi».

Weisner je negirao da postoji biblijsko opravdanje za celibat i istakao da katolička crkva čak nije ni imala takvu politiku tokom prvog milenija svog postojanja.

«Rimska katolička Crkva i njeni argumenti imaju tradiciju od svega 800 ili 900 godina», rekao je. «Ali moramo zapamtiti: tradicija se može promijeniti.»

Autor: Merima Džeko

Odg. ur.: A. Slanjankić