Nejednakost - loša za privredu? | Panorama | DW | 16.04.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Nejednakost - loša za privredu?

Jaz između bogatih i siromašnih se u mnogim zemljama povećava. Ekonomisti već neko vrijeme istražuju posljedice te pojave - pa tako i stručnjaci Međunarodnog monetarnog fonda čije proljećno zasjedanje je upravo počelo.

Ekonomisti ne važe za ljude pune empatije. Njihov pogled je uperen u brojke a ne u ljudske sudbine. Većina njih zato nema problem sa nejednakošću kada je riječ o prihodima i imetku. Naprotiv: ljudi više i teže rade kada hoće da poboljšaju svoju situaciju. Preraspodjela dobara, nasuprot tome, previše košta i smanjuje motivaciju – tako glasi njihov argument.

No, od prije nekoliko godina primjećuje se promjena stava. Upravo je Međunarodni monetarni fond (MMF) koji je često na meti optužbi da povećava nejednakost, upozorio na loše posljedice nejednakosti. Industrijski klub OECD to vidi slično. Ono što je posebno jeste da njihovi argumenti nisu politički već - ekonomski.

Kočnica rasta

„Kada nejednakost primanja poraste, privredni rast pada", piše u studiji OECD. MMF je došao do sličnog zaključka. „Kada udio najbogatijih 20 procenata stanovništva u dohotku poraste, privredni rast srednjoročno pada", zaključuje se u studiji MMF.

Istraživači OECD prenose da je rast u posljednjih 25 godina smanjen za 8,5 procenata bruto-društvenog proizvoda. Gubitak je u Njemačkoj, kako prenosi berlinski istraživački institut DIW, iznosio 40 milijardi evra godišnje.

Zagovornici preraspodjele dobara su se ponadali da će se nešto promijeniti. Konačno postoji dokaz da bobra protiv nejednakosti nije samo moralna i politička zapovijest, već je i ekonomski opravdana.

Suviše lijepo da bi bilo istinito

„Kada bi to bilo tako, onda bi svi razumni ljudi bili za preraspodjelu", kaže Holger Štihnot, rukovodilac grupe Međunarodne analize preraspodjele u Centru za Evropsko ekonomsko istraživanje (ZEW) u Manhajmu. „To bi bilo suviše lijepo da bi bilo istinito".

Jer, stručnjaci su odmah počeli da kritikuju izvještaj, metodiku studija, podatke kao i vrijeme uzeto u obzir u istraživanju. „Naposlijetku, nije jasno da li postoji pozitivna, negativna, ili bilo kakva veza" između nejednakosti i privrednog rasta, kaže Štihnot.

Nema veze koja bi mogla da se tumači kao kauzalna – „to je dilema društvenih nauka", kaže Štihnot.

No, debata ni izdaleka nija završena. Stručnjaci IWF su malo precizirali svoje rezultate, predstavili ranije rezultate i pokušali da odrede tačku na kojoj nejednakost počinje negativno da se odražava na rast.

Nejednakost se povećava

Neke nalaze ne poriče nijedan ekonomista. Na primjer, da porodice sa manjim primanjima manje investiraju u obrazovanje – i tako imaju još manje šanse na tržištu rada kojem su potrebni kvalifikovani radnici.

Nema sumnje ni da se nejednakost povećala u većini zemalja. Za MMF je to „jedan od najvećih izazova našeg vremena." OECD podsjeća da u njenih 35 zemalja-članica jaz između bogatih i siromašnih nije bio ovako veliki u posljednjih 30 godina."

Razvoj u svijetu je sličan. „Nejednakost kada je riječ o dohotku je u svim svjetskim regionima porasla", piše u Svjetskom izveštaju o nejednakosti na kojem je između ostalog radio francuski ekonomista Tomas Piketi.

Nejednakost je ostala „stabilna" samo tamo gdje je „ekstremno visoka", na Bliskom istoku, u supsaharskoj Africi i u Brazilu.

Znači li to da nema nade? Da su bogati sve bogatiji a siromašni sve siromašniji? - Ne, kaže istraživač Štihnot. „Globalno se stanje u posljednjih 30 godina poboljšalo u zemljama koje su ranije bile vrlo siromašne". Oni koji su najviše profitirali od razvoja situacije su oni sasvim bogati, te srednji sloj u Kini i ostalim zemljama Azije".

U Kini i Indiji je razlika između siromašnih i bogatih ogromna. I pored toga, razlika u primanjima između tih zemalja i SAD ili Evrope se smanjila. Globalno gledano, nejednakost se smanjila.

Manje nejednako

To pokazuje i indeks Gini koji nejednakost predstavlja kao brojnu vrijednost. On se nalazi na skali između brojeva nula (svi imaju podjednako mnogo) i 100 (jedan ima sve). Globalno gledano, on je nedavno iznosio 65, što je jasno poboljšanje – kako prenosi studija Petersonovog instituta za međunarodnu ekonomiju. To je posljedica privrednog rasta mnogih zemalja koje su nekada bile siromašne, prije svega u Aziji. Do 2035. godine bi globalna nejednakost mogla dalje da se smanjuje – naučnici ocjenjuju da će indeks na skali od 0 do 100 da se smanji sa 65 na 61.

Infografik Niedergang der Staatsvermögen ENG

Državna svojina se smanjuje

No, čak i tada će globalni indeks Gini još uvijek biti bitno veći od onog u pojedinačnim zemljama kao što su Njemačka (29), SAD (39) ili Kina (47). Svijet kao cjelina je nepravedniji od država.

Potraga za zaštitom

I čak i kada se globalna nejednakost smanji – „to je samo slaba utjeha za one koji nemaju ništa od toga", kaže Štihnot. U takve spadaju i radnici sa malim zaradama u Evropi i SAD. Globalno gledano, moguće je da oni jesu bogati, no njihove plate nisu porasle, kako to pokazuje Svjetski izvještaj o nejednakosti. Druge studije pokazuju čak da se plate smanjuju.

Globalno ujednačavanje uz istovremen porast nejednakosti u okviru zemalja – i to je moguće objašnjenje za jačanje populizma, nacionalizma i protekcionizma. „Građani bi mogli da izgube povjerenje u institucije, i to podriva društvenu koheziju i vjeru u budućnost", pišu istraživači MMF.

Prazne državne kase

Pitanje je da li vlade mogu da se nekako suprotstave tom trendu. Jer, u budžetu često za to nema sredstava.

Gotovo sve zemlje su 80-ih godina privatizovale velike dijelove svog državnog posjeda. „Zemlje su postale bogatije, ali vlade su siromašnije", piše u izvještaju o svjetskoj nejednakosti, uz dodatak da to smanjuje manevarski prostor u borbi protiv nejednakosti.

Audio i video zapisi na tu temu