1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nejednake šanse za djecu pri obrazovanju

13. mart 2012

Siromašna djeca imaju manje šanse da postignu akademsku karijeru. Ovisnost između socijalnog porijekla i uspjeha u obrazovanju u njemačkom školskom sistemu je prevelika – to su rezultati do kojih je došla nova studija.

https://p.dw.com/p/14Jnp
Foto: Fotolia/svort

Djeca čiji su roditelji nastavnici, ljekari ili istraživači imaju bolje šanse da dostignu akademsku karijeru. Sasvim drugačija je situacija kod djece koja potiču iz takozvanog „neobrazovanog miljea“, dakle kod kojih kućna lektira, muzičko obrazovanje ili posjeta muzejima ne predstavljaju dio života njihove porodice. U Bavarskoj, Baden-Württembergu, Niedersachsenu ili Schleswig-Holsteinu su šanse djece akademika da maturiraju šest puta veće nego kod djece iz socijalno nižih slojeva. U drugim saveznim zemljama Berlinu, Hamburgu, Hessenu ili Sachsenu taj odnos iznosi svega 2,5. Do tih rezultata je došla aktuelna studija koju su izradili Fondacija Bertelsmann i Institut za istraživanje razvoja školstva iz Dortmunda.

Djeca u školama bolje prepoznaju sadržaje koji su im poznati iz familije

Deutsch-türkische Schulklasse in Berlin
Učenici jedne osnovne škole u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa

Do sličnih rezultata je prethodno došao i istražitelj obrazovanja Wolf-Dietrich Webler sa Univerziteta u Bergenu. Prema njegovim saznanjima, obrazovanje u Njemačkoj ne ovisi od različite učinkovitosti u školi, već od „socijalnog sloja“. Webler kaže da djeca iz obrazovanih građanskih porodica u školi prepoznaju one sadržaje koji su im već poznati iz njihove familije:

„Djeca iz drugih socijalnospecifičnih kultura znatno manje u školi dolaze do tih vrijednosti i sadržaja“, kaže Webler za „Deutsche Welle“.

Primjetna je razlika u njemačkim saveznim zemljama

Buch Bibliothek Symbolbild
Foto: Friday - Fotolia.com

Studija, koju je uradila Fondacija Bertelsmann, primjenjuje četiri kriterija kako bi došla do rezultata o šansama učenika u njemačkim školama: to su integrativna snaga škola, njihova prohodnost, podrška kompetencijama za viši stepen školovanja te dodjela ocjena o završetku školovanja.

S integrativnom snagom bi trebalo da se ispita da li školski sistemi u nastavu uključuju i one dječake i djevojčice, koji su zbog posebnih potreba do sada bili isključeni. Zajedničko učenje takve djece produžava puteve njihovog obrazovanja i poboljšava njihove šanse za veći stupanj školovanja. U zapadnim djelovima Njemačke tu su postignuti napredci, dok istočni dio zaostaje. Postoje također i razlike u saveznim zemljama kod dodjele ocjena o završetku školovanja.

Dok u Nord-Rhein Westfalenu 54 odsto dječaka i djevočica na osnovu ocjena ima pristup višem školovanju, taj prosjek u ostalim saveznim zemljama iznosi samo 46 odsto. Sveukupno pomenuta studija je došla do rezultata da ne postoje jednake šanse obrazovanja za djecu na njemačkim školama. Socijalno porijeklo roditelja i njihova primanja odlučuju više o šansama obrazovanja djece nego njihov stvarni učinak u školi. Postoje njemačke savezne zemlje, koje su u mnogim oblastima na samom vrhu. Ali, po svim kriterijima, nijedna od njih nije na samom vrhu, kao ni na posljednjem mjestu.

Autor: Matthias von Hellfeld / Senad Tanović

Odgovorni urednik.: Mehmed Smajić