Neizvjesna budućnost hrišćanskih izbjeglica

Vlada Muhamadua Buharija će učiniti sve da se omogući povratak izbjeglica u domovinu, najavio je predsjednik optimistično. Na prvi pogled djeluje kako je nigerijska armija zaista napredovala u borbi protiv terorističke grupe Boko Haram. Tako je u martu ove godine objavljena pobjeda nad islamistima u gradu Gvoza na sjeveroistoku zemlje. Činjenica je pak da je region oko Gvoze na granici s Kamerunom i dalje ekstremno nestabilan. I dalje se u brdima oko grada skrivaju teroristi Boko Harama. Osim toga, islamisti i dalje mogu da regrutuju mlade za svoje terorističke akte.

Ova oblast je ranije bila gusto naseljena. Prije islamističkih napada tamo je živjelo približno 80.000 ljudi, a 60 odsto njih su bili hrišćani. U posljednje dvije godine skoro svi su izbjegli. Sa povratkom rijetko da ko od njih računa, a i ovaj Božić provode daleko od postojbine. A šta je sa pobjedom armije u Gvozdi? "Njoj se i dalje pridaje veća važnost nego što u stvari jeste", kaže etnolog Gerhard Miler-Kosak (Mueller-Kosack). "U čitavoj situaciji je nigerijska vojska pod žestokim pritiskom da konačno osigura situaciju u Gvozdi."

Misteriozne otmice

Miler-Kozak već duže vrijeme sa zanimanjem prati situaciju u planinskom regionu između Gvoze i Kameruna. On smatra da su stotine djevojčica i žena iz ovog regiona otete. Za razliku od djevojčica otetih iz Čiboka, ovim ženama javnost ne pridaje pažnju. "To je zbog efekta Mišel (Michelle) Obama", kaže on. Jer, američka prva dama je skrenula pažnju na sudbinu djevojčica iz Čiboka. A žene iz Gvoze bez podrške poznatih ličnosti, niko ne uzima za ozbiljno.

Za razliku od njih u javnost su dospjele druge otmice: najmanje troje hrišćanskih izbjeglica oteto je u Abudži. Oni su takođe hrišćani iz Gvoze i u glavnom gradu su se osjećali sigurno. Sada su i druge izbjeglice zabrinute i strahuju da bi moglo doći do kampanje zastrašivanja da bi se tako spriječio njihov povratak u mjesta odakle su izbjegli.

Mnogi vjeruju pak glasinama da se iza otmica kriju i pripadnici nigerijske vojske i drugih državnih službi za bezbjednost. I Sani Usman, portparol vojske ne isključuje tu mogućnost. No, u intervjuu za DW daje drugačije objašnjenje. Zna se, kaže, da su neki članovi Boko Harama izbjegli prije bombardovanja. "Ovi članovi su tvrdili da su u Joli i Majduguriju podmetnuli eksploziv u izbjegličkim kampovima. Zbog toga me ne iznenađuje ako sada jedna ili dvije osobe u izbjegličkom kampu budu pronađene i uhapšene."

U ovo objašnjenje etnolog Miler-Kozak ne vjeruje. On kod same vojske vidi veliki problem. "Stalno slušamo kako nije samo moral u vojsci loš, već kako sve više ima miješanja sa grupama za bezbjednost građana a da se opet u te grupe miješaju ljudi Boko Harama. U svakom slučaju sve to liči na jednu određenu mrežu."

"Šta oni zapravo znaju?"

I Musa Asake, generalni sekretar hrišćanske zajednice u Gvozi je izbjegao u Abudžu. I on takođe govori o otmici tri muškarca i nada se pomoći vrha države. "Vlada bi trebalo da sasluša ovu priču i interveniše", zahtijeva. Asake je uvjeren da bi onda prestale i otmice i nesigurnost ljudi u opstanak.

Miler-Kozak smatra da vlada ima ograničene mogućnosti. Sa velikom zabrinutošću posmatra razvoj situacije u istočnom dijelu Gvoze. On govori o čitavoj jednoj generaciji koja ne ide u školu. Boko Haram nije uništio samo infrastrukturu već i društveni sistem. Tako da je u tom smislu, kaže etnolog Miler-Kozak, vrlo jednostavno za ovu terorističku grupu da među mladim muškarcima vrbuje nove članove. On smatra i da se ova situacija ne može riješiti vojnim putem, a ne nada se ni velikoj pomoći međunarodne zajednice. Jer, pogled iz inostranstva na situaciju u zemlji često je nerealan. "Kada čovjek čuje šta priča Angela Merkel o tome kako suzbiti uzroke, onda se pitam šta oni (u inostranstvu prim.red.) uopšte znaju?", kaže Miler-Kozak.