1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

'Nehuman odnos EU prema izbjeglicama'

Izbjeglice i njihove dramatične sudbine tema su današnjih izdanja štampe na njemačkom jeziku. Od potonuća broda pred libijskim obalama do policijskog maltretiranja u Srbiji.

default

Sredozemno more - spašene izbjeglice iz Libije

Pred libijskim obalama ponovo je potonuo brod koji je prevozio izbjeglice. Najmanje 400 ljudi se utopilo. Merkiše odercajtunga komentariše: „To je više nego 2013. pred Lampeduzom; tragedija koja je bila simbol. Sredozemno more sve više postaje masovna grobnica. Boljitka nema na vidiku. Pripisati krivicu Fronteksu - evropskoj organizaciji za zaštitu granica EU, bilo bi nepromišljeno. Jer, ova agencija je zapravo samo produžena ruka Evropske unije, koja kao neka vrsta utvrđenja pokušava da svim mogućim sredstvima odbije izbjeglice. EU pak kao rješenje razmatra mogućnost gradnje prihvatnog kampa na sjeveru Afrike, a to je nehumano“, konstatuje Merkiše odercajtung iz Frankfurta na Odri.

„Šta još treba da se dogodi da Evropa u pogledu izbjegličke drame konačno pokrene zajedničku akciju kojom bi zapravo pomogla da se dođe do rješenja problema“, pita se Noje osnabriker cajtung. „Jer, kooridnisana akcija se ne vidi. Program spašavanja izbjeglica na Sredozemnom moru 'Mare Nostrum' je istekao, a odgovarajuće zamjene nema. A upravo tu se nudi jedno veliko polje djelovanja za Evropsku uniju, koja je slavila kada joj je dodjeljivanja Nobelove nagrade za mir. Jer bijeda, rat i druge teškoće su van njenih granica, ali EU na to prečesto samo gleda i ništa ne poduzima.“

Flüchtlinge im Mittelmeer vor Lampedusa

Brod sa izbjeglicama ispred Lampeduze

I Tagesšpigel iz Berlina piše o istoj temi. „Rigidna upozorenja političara iz njemačke vladajuće koalicije, kako su zemlje koje su posebno pogođene prilivom izbjeglica, kao Grčka i Italija, same odgovorne za njihovo prihvatanje više ne vodi nikuda. U svakom slučaju se mora probuditi sumnja da li jedna zemlja kao što je osiromašena Grčka uopšte može tim ljudima ponuditi uslove dostojne čovjeka. I zbog toga bi trebalo dobro razmisliti da li su tzv. dablinska pravila o prijemu izbjeglica uopšte primjenljiva“, piše Tagesšpigel iz Berlina.

Policijska tortura prema izbjeglicama u Srbiji

Austrijski dnevnik Standard na svojoj onlajn stranici piše o policijskom nasilju nad izbjeglicama u Srbiji, koje se preko te zemlje nastoje dokopati teritorije Evropske unije.

„Pokušao je tri puta. Ali, srpska policjia bi Adnana S. iz Avganistana svaki put vratila u Makedoniju. Nije imao šansu da u Srbiji podnese zahtjev za azil. On je ispričao Hjuman rajts voču (HRW) da je bio u grupi od 65 ljudi koja se prijavila policiji, od kojih je na kraju samo devet dobilo papire, a ostale su vratili u Makedoniju. Doveli bi ih do granice i samo bi rekli: ‚To je Makedonija. Idi, idi'”, piše Standard I napominje kako su pripadnici policije tukli izbjeglice prilikom uzimanja otisaka prstiju. “Andan S. priča kako je policija njih 24-oro prilikom trećeg pokušaja da uđu u Srbiju primorala da uđu u jedno transportno vozilo, a njih dvoje tukla kako bi se pomjerili da mogu svi da stanu. HRW je ispitao 81 izbjeglicu iz Sirije i Avganistana, od kojih je njih 20 bilo zlostavljano – među njima i sedmoro djece. Policajci su im još tražili novac i mobilne telefone. Neke od njih su tukli i šutirali. Samo mali broj njih je tretiran kako treba”, piše bečki dnevnik.

Flüchtlinge an der Grenze zwischen Serbien und Ungarn

Izbjeglice pod vedrim nebom u blizini Subotice - u iščekivanju prelaska u EU

“Očigledno je da je Srbija preopterećena izbjeglicama. Mnoge izbjeglice iz Sirije i Avganistana dolaze preko Grčke i Makedonije da bi preko Srbije otišle dalje u Evropsku uniju – uglavnom preko Subotice na mađarskoj granici, koja je posljednja stanica za izbjeglice prije nego se domognu teritorije EU. Mnoge izbjeglice koje danima borave tu, prije nego napuste Srbiju, su i bez krova nad glavom i prinuđene su da spavaju na otvorenom.

Srbija pokušava da protjerivanjem izbjeglice drži dalje od svoje teritorije. A to u svakom slučaju ima veze i sa pritiskom pojedinih zemalja EU, koje su posljednjih mjeseci žestoko kritikovale krijumčarenje ljudi preko mađarske granice u Uniju. S druge strane i Srbija je siromašna zemlja koja nema novca da se brine o izbjeglicama.

Prema podacima Amnesti internešenala (AI) 2014. u Srbiji je registrovano 13.000 migranata i izbjeglica, među njima 8.000 Sirijaca, koji su pokušali da dobiju azil. Samo pet od svih prijavljenih je dobilo azil. I Srbija sama je zemlja iz koje mnogi hoće da emigriraju – iz ekonomskih razloga. Posebno su Romi ti koji u zimskim mjesecima odlaze u Evropsku uniju kako bi prezimili. 2014. je 24.000 ljudi iz Srbije u EU zatražilo azil“, piše bečki Standard.

Preporuka redakcije