1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Negodovanje u Južnoj Americi: „Evo si, Yanquis no“

U Latinskoj Americi stara slika neprijatelja je ponovo oživjela. No nakon što je u Beču avion bolivijskog predsjednika bio primoran na slijetanje, raste i nezadovoljstvo prema ponašanju Europljana.

Upravo je na američki nacionalni praznik (04. jul) ambasada SAD-a u Boliviji bila je zabarikadirana. Ispred zgrade ambasade u centru La Paza policija je formirala kordon kako bi zaustavila nepozvane posjetitelje. Iza zidova ambasade (naslovna fotografija) je vladala tišina. Proslava 04. jula je kratko prije praznika otkazana. Naime nakon što je avion bolivijskog predsjednika Eve Moralesa bio primoran na slijetanje u Beču između La Paza i Washingtona je zavladalo političko ledeno doba. Tako je Južna Amerika „obilježila“ američki nacionalni praznik vanrednim samitom u bolivijskom gradu Cochabamba. Na samitu je Morales čak zaprijetio da će zatvoriti američku ambasadu u La Pazu. „Mi ne trebamo američku ambasadu,“ rekao je bolivijski predsjednik prkosno. Latinska Amerika, Kina, Rusija i pojedine europske države predstavljaju nove bolivijske saveznike, dodao je Morales.

Da upravo SAD, pod vodstvom Baracka Obame, kako se smatra, krše pravo na slobodu, koje su ustanovili američki osnivači 1776. godine, izazvalo je kod brojnih ljudi u regionu val ogorčenja. „Ilegalno zadržavanje bolivijskog predsjednika Moralesa nije samo poniženje jedne prijateljske susjedne zemlje, već čitavog južnoameričkog kontinenta,“ izjavila je argentinska predsjednica Cristina Kirchner za list „Clarin“.

Bolivien Präsident Evo Morales am 4. Juli 2013 in Cochabamba

Evo Morales nakon povratka u Boliviju

Oživljena stara slika neprijatelja

„Evo si, Yanquis no“ (Evo da, Amerikanci ne) – tako glasi bojni poklič pristalica bolivijskog predsjednika koji je 3. jula kratko prije ponoći sletio u La Paz. Ljutnja zbog ponižavajućeg odnosa prema šefu države zahvatila je u međuvremenu cijeli kontinent i ponovo oživjela staru sliku neprijatelja u vidu američkog imperijalizma. Samo je kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos upozorio da ne treba dopustiti da dođe do eskalacije diplomatskog konflikta. „SAD stavljaju na neprijatan način interese svog tajnog djelovanja iznad međunarodnog prava“, kaže, u razgovoru za DW, Guenther Maihold, zamjenik direktora Fondacije za nauku i politiku iz Berlina. On kaže da Obama trenutno bilježi ogroman gubitak vjerodostojnosti u Latinskoj Americi. „To može presrasti u dugoročnu štetu za SAD“, smatra Maihold. Tako bi primjerice ugovor o suradnji sa SAD-om ubuduće mogao imati sve više uslovljavanja.

Na optuženičkoj klupi nisu samo Amerikanci, već i Europljani. „Europske vlade se nisu odnosile s poštovanjem prema predsjedniku jedne suverene države“, saopćio je peruanski dobitnik Nobelove nagrade za književnost Mario Vargas Llosa na jednoj konferenciji o slobodi štampe održanoj u Američkoj kući u Madridu. On je rekao kako je taj postupak nedopustiv.

Unterstützung für Präsident Morales /Konferenz in Cochabamba

S konferencije u Cochabambi je poslana podrška Moralesu

Nerazumijevanje prema Europljanima

U Južnoj Americi je i proturječno ponašanje Europljana dovelo do negodovanja i nerazumijevanja. Predsjednica Brazila Dilma Rousseff zatražila je zvanično javno izvinjenje zbog povrede prava koje je na snazi. „Ponašanje pojedinih europskih vlada je zastrašujuće“, dodala je Rousseff. U konačnici te vlade su same, kako je rekla, špijunirane od strane SAD-a.

Bolivijski zamjenik predsjednika Alvaro Garcia Linera je u intervjuu za španjolski El Pais iskazao svo svoje negodovanje: „Sa ovakvim diplomatskim indicentom pojedine zemlje Europe su povrijedile vlastito dostojanstvo. Kolonije nisu u Americi ili Africi, već nažalost u Europi.“

Edward Snowden

Edward Snowden - Šanse za azil samo u marginalnim zemljama

Marrianne Braig, ekspertica pri Institutu za Latinsku Ameriku iz Berlina smatra da se nije izblamirala Latinska Amerika, već Europa. Ona smatra da je najgora stvar šutnja Europe: „Zašto kod nas nema debate o davanju azila Snowdenu? Postoje međunarodna pravila na koja bi se Njemačka i Europa mogle pozvati.“

Ipak slučaj Edwarda Snowdena pokazuje da si neke zemlje mogu priuštiti ignoriranje međunarodnog prava. „Iako je vanjskopolitička šteta velika, SAD za sada neće promijeniti svoj kurs. Sa američkim tajnim službama ne surađuju samo Europljani, već i Latinoamerikanci“, kaže Mainhold. Zbog toga on smatra da među zemlje koje bi mogle ponuditi Snowdenu azil dolaze u obzir samo one koje su marginalne i egzistencijalno nisu upućene na SAD: „Primjerice Ekvador, Bjelorusija ili Venecuela.“

Autori: Astrid Prange / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić