1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Negiranje genocida i holokausta (ne)poželjno u BiH

Može li zakon o zabrani negiranja genocida, holokausta i drugih zločina uticati na promjenu svijesti u poslijeratnoj BiH, posebno u RS-u?

U Federaciji BiH učinjen je prvi korak ka krivičnom sankcioniranju osoba koje negiraju genocid, holokaust ili druge ratne zločine utvrđene pravosnažnim sudskim presudama. U Federalnom parlamentu usvojen je Nacrt zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti. Zakon je predložio poslanik Naše stranke Dennis Gratz. „Cilj nam je bio da kriminaliziramo sam čin negiranja nekog sudskom odlukom utvrđenog zločina, kao što je zločin protiv čovječnosti, zločin genocida, holokaust ili neki drugi ratni zločin. Odlučili smo se za prijedlog koji je u duhu sličnih zakona u mnogim evropskim i svjetskim državama, posebno onima koje imaju žalosnu historiju ratnih zločina“, kaže Gratz za Deutsche Welle.

Dennis Gratz: Krivično goniti i sankcionisati sve koji negiraju ratne zločine i holokaust.

Dennis Gratz: "Krivično goniti i sankcionisati sve koji negiraju ratne zločine i holokaust".

On ističe da je prijedlog Naše stranke primjenjiv u praksi i u skladu sa direktivama Evropske unije. „Ko god u javnom nastupu, npr. na televiziji ili u novinama negira pravosnažnom sudskom presudom utvrđen zločin genocida i drugih zločina, bilo da se radi o Srebrenici ili Ruandi, bit će krivično gonjen i sankcioniran“, pojašnjava naš sagovornik. „Nama je u interesu da se generalno osudi negiranje, relativizacija, omalovažavanje ili odobravanje svakog zločina koji je sudskom odlukom utvrđen kao neosporan. Ko god to negira nanoseći time bol preživjelim žrtvama genocida i(ili) drugih zločina, mora biti krivično sankcioniran. To, naravno, uključuje i sva antisemitska raspoloženja u kontekstu negiranja holokausta“, kaže Gratz.

Federacija BiH za kažnjavanje, Republika Srpska protiv

U Federalnom parlamentu nije bilo protivljenja da se prijedlog Naše stranke usvoji u formi nacrta i uputi u javnu raspravu. Politički direktor Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Damir Mašić vjeruje da u ovom činu nema politizacije i da motiv Naše stranke nije bio sakupljanje političkih poena. On, međutim, upozorava da je 20 godina nakon rata i „agresije na BiH“, u bh. društvu sistem vrijednosti „potpuno poremećen“. „Dokaz tome je činjenica da se i insistiranje na univerzalnim vrijednostima, nažalost, od strane pojedinaca još uvijek tretira kao politizacija. Ko god danas ima problem da negiranje zločina poput holokausta i genocida bude zakonom kažnjivo, taj objektivno ima problem sa zdravim razumom. Trenutno na državnom nivou ne postoji dovoljna većina za usvajanje ovog zakona, ali to nije razlog da se on ne usvoji tamo gdje je moguće, a to je Federacija BiH“, kaže Mašić za Deutsche Welle.

Damir Mašić: Ko god danas ima problem da negiranje zločina poput holokausta i genocida bude zakonom kažnjivo, taj objektivno ima problem sa zdravim razumom.r

Damir Mašić: "Ko god danas ima problem da negiranje zločina poput holokausta i genocida bude zakonom kažnjivo, taj objektivno ima problem sa zdravim razumom".

Dosadašnjim pokušajima da se sličan zakon usvoji na nivou BiH protivili su se srpski političari iz Republike Srpske (RS). „Što se tiče RS-a, nema šanse da se takav zakon poštuje. Svako ko bi to prihvatio, bio bi proglašen za 'izdajnika' i 'neprijatelja' RS-a“, tvrdi banjalučki sociolog Ivan Šijaković. „Zakon će biti potpuno ignoriran i bit će povod za dalje razmirice i otpor prema 'drugoj' strani. U RS-u je veoma jak identitet zasnovan na 'anti-Srebrenici' i mistificiranju 'zavjere protiv Srba', što dodatno otežava poštovanje i primjenu pomenutog zakona“, kaže Šijaković za Deutsche Welle. „Teško je prihvatiti da se ovakve stvari, koje se tiču emocija i psihološkog profila svake ličnosti, nameću zakonom. To je nesrećna situacija i za zakon i njegove zaštitnike i provoditelje, kao i one koji bi došli pod udar njegovih odredbi. Zakonom se tu ništa neće pomoći niti promijeniti. Potrebno je postepeno raditi na promjeni svijesti, oslobađanju od nacionalističke i vjerske zarobljenosti ljudi. Treba govoriti o toleranciji, razumijevanju, prihvatanju drugačijeg, pa će iz takve socijalizacije izići prirodan stav da se jednog dana normalno prihvati stav o genocidu“, kaže Šijaković.

Bosanski apsurdi – hapšenja zbog zastave i odobravanje veličanja ratnih zločina

Sarajevski novinar Amir Sužanj vjeruje da su višegodišnja rasprava o ovom zakonu i odbijanje da se on usvoji „najbolji pokazatelji moralnog sunovrata na balkanskim prostorima, prije svega u RS-u“. „U tom frontu negiranja genocida nalaze se različite strukture, od političara, preko intelektualaca i historičara, pa sve do desničarskih organizacija koje slave zločince iz rata u BiH i Drugog svjetskog rata, što negiranju genocida daje institucionalni karakter“, kaže Sužanj za Deutsche Welle.

Amir Sužanj: Rasprave i neusvajanje zakona su najbolji pokazatelji moralnog sunovrata na balkanskim prostorima, prije svega u RS-u

Amir Sužanj: "Rasprave i neusvajanje zakona su najbolji pokazatelji moralnog sunovrata na balkanskim prostorima, prije svega u RS-u"

On upozorava da zbog takve politike BiH godinama živi u svojevrsnom apsurdu. „Dok se u RS-u u gradovima istočne Bosne, prije svega u Višegradu, na mjestu hapšenja četničkog komandanta Draže Mihailovića, okupljaju pripadnici pročetničkih formacija, veličajući zločine iz oba rata bez ikakvih posljedica i uz blagonaklonost vlasti, bošnjački povratnici u RS-u se hapse zbog isticanja nekadašnje službene zastave pod kojom je BiH primljena u Ujedinjene narode“, kaže Sužanj.

Naš sagovornik ističe da ovakvim pristupom vlasti RS-a sebe dovode u „paradoksalnu poziciju“. „Dok s jedne strane optužuju međunarodnu zajednicu da, kako kažu, čitavom srpskom narodu nastoji dati zločinački karakter, odobravajući negiranje genocida i podržavajući ratne zločince, institucije tog entiteta srpskom narodu zapravo same stavljaju hipoteku najkrvavijeg ratnog zločina na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata“, ističe Sužanj. Nacrt zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti, usvojen u Federalnom parlamentu, upućen je u javnu raspravu tokom koje se očekuje njegova dorada. Prvobitnim prijedlogom, za negiranje genocida, holokausta i drugih zločina predviđene su zatvorske kazne do tri godine i novčane do 15.000 konvertibilnih maraka.

Preporuka redakcije