1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nedovoljno informacija o atomskoj politici Irana

Nakon odbijanja Irana da obustavi svoje aktivnosti oko postupka oplemenjivanja urana, članovi Vijeća sigurnosti UN raspravljaju o eventualnoj rezoluciji, kojom bi se želio povećati pritisak na Iran. Pitanje koje sve zanima je: kada će Iran biti u stanju da izradi bombu. U odgovoru na ovo pitanje stručnjaci i tajne slžbe slažu se samo u jednom: zasada svi raspolažu sa premalo informacija.

Navodna tajna nuklearna postrojenja u blizini Natanza, u centralnom Iraku

Navodna tajna nuklearna postrojenja u blizini Natanza, u centralnom Iraku

To potvrđuuje i Ted Carpenter, stručnjak za pitanja obrane i vanjske politike iz Cato-Instituta u Washingtonu:

«Prema najboljim procjenama naši tajnih službi sa kojima raspolažemo, Iran je danas od izrade bombe udaljen 5 do 10 godina. Moguće je, naravno zamisliti da oni u tome uspijeu i u narednih 3 do 4 godfine. Ali to sve znači: ne postoji velika žurba, mi imamo dovoljno vremena da iscrpimo sve političke mogućnosti.»

Iran na svom atomskom programu radi već 30 godina. Neki njegovi dijelovi, poput postupka obogaćivanja urana, bili su dugo držani u tajnbosti. U SAD vlada velika zabrinutos, i ozbiljna je opcija da se ciljanim napadima iz zraka unište poznata nuklearna postrojenja u Iranu i bez jasnih dokaza da stvarno postoje planovi za izradu atomske bombe. Ali, po mišljenju Michaela O Hanlona, stručnjaka za strateška pitanja sigurnosti, ni to nije stvarna alternativa. Moguće ciljeve zračnog napada on dijeli u dvije kategorije:

«Atomski reaktor u Busheru je lako uništiti. On jeo nije u pogonu, i u njemu nema radioaktivnog materijala. Ali problem su podzemna postrojenja za oplemenjivanja urana. Do nekih od njih možemo doprijeti, do drugih ne, i to je jedan od razloga zbog kojih se u SAD sada raspravlčja čak o upotrebi nuklearnog pružija. Ali to nije rješenje: zahvaljujući modernoj tehnici, bez većih problema je moguće izraditi nova, još dublje zakopana skloništa. Na kraju ostaje zaključak: mi oplemenjivanje urana možemo usporiti, ali ne i spriječiti.»