1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Nebojša Radmanović: BiH neće opstati kao centralizovana država

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdi u intervjuu da je reforma policije protuustavna. BiH ne može biti centralizovana država, kaže Radmanović

default

Nebojša Radmanović: RS dosljedno provodi Ustav

Deutsche Welle: Evropa se ujedinila na temelju ekonomije, bezbjednosti i poštivanja ljudskih prava. Šta ujedinjuje BiH, a da nije pritisak stranaca ili strah da ne izbije rat?

Nebojša Radmanović: Postoji više stvari, ali osnovna stvar jeste pristup EU. Dakle, u BiH, bez obzira što postoji priča o neiskrenosti nekih političara, za sada su svi opredijeljeni za EU. Procjene pokazuju da svi građani žele EU. Dakle, to znači usvajanje standarda EU, prije svega ekonomski prosperitet, i bezbijednost u cjelini gledano. Ako tome dodamo da mi sami kao mali narodi na ovom prostoru ne pravimo granice, onda je to dovoljno za zajednički pristup ovim krupnim ciljevima.

DW: Da li mislite da bi se prava naroda bolje štitila kada bi se ukinulo entitetsko glasanje, a kroz Dom naroda omogućilo efektivno blokiranje odluka Parlamentarne skupštine? Kako vi to vidite?

Radmanović: Entitetsko glasanje jeste zaštita entiteta, a ne jednog naroda. Tačno je da se to u praksi pretvori ponekad u zaštitu jednog naroda i pretpostavljam da će to u budućnosti biti glasanje kao zaštita nacionalnih interesa jednog konstitutivnog naroda. I to nije po mom mišljenju suštinski problem BiH. BiH zbog prošlosti kakvu je imala i zbog sadašnjeg stanja je ovako koncipirana, i u njoj mora postojati zaštita konstitutivnih naroda kao i sva ljudska prava za ostale koja su predviđena. Ja mislim da je to moguće.

Na određeni način to je već obezbijeđeno, sadašnjim Ustavom iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, samo su neke snage iz BiH i uz pomoć određenih međunarodnih predstavnika digle to na viši nivo nego što jeste. Dakle, sadašnji Ustav po mom viđenju, nije uopšte problem kao što nije problem entitetsko glasanje. Problem je što se jedan broj ljudi u BiH zalaže za centralizovanu državu, a drugi za decentralizovanu i taj sukob traje od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

DW: Ali entitetsko glasanje bi trebalo da štiti sva tri konstitutivna naroda u RS, a ne samo Srbe?

Radmanović: Kad ja potežem zahtjev za zaštitu entitetskih interesa skladu sa Ustavom o njemu se izjašnjava Narodna skupština RS dvotrećinskom većinom i u tom glasanju učestvuju i Bošnjaci i Hrvati koji su u Narodnoj skupštini.

Obrnuta je situacija kod druga dva člana Predsjedništva. Oni podnose zahtjev za zaštitu entitetskih interesa a samo iz njihovog naroda se izjašnjavaju o tome. I o tome niko ne govori u BiH. Da je obrnuta situacija svi bi napadali mene ili RS i rekli kako oni to rade. Ja se uopšte ne osvrćem na to pitanje jer mislim, kao što sam rekao, da sadašnji Ustav obezbjeđuje ljudska prava osim u jednom domenu izbora članova Predsjedništva.

DW:Predsjedavajući Predsjedništva treba da predstavlja cijelu zemlju. Ipak, svaki član predstavlja samo jedan konstitutivni narod. Da li Vi kao predsjedavajući u toj dvostrukoj ulozi zaista možete na isti način predstavljati i Srbe i Bošnjake i Hrvate?

Radmanović: Ni jedan ustav na svijetu nije do detalja razradio sve da ne bi bilo nesporazuma. Tako i ovaj bosansko-hercegovački. Sve zavisi od ljudi. Evo ja tvrdim da, kada sam ja u pitanju, to potpuno funkcioniše. Moja ustavna ovlaštenja na osnovu izbora su i zaštita interesa RS koja ostvarujem kao član Predsjedništva, a kada sam predsjedavajući ja zaista zastupam čitavu BiH onakvu kakva ona jeste.

Ne po svojim ličnim željama jer to onda ne bi bilo u interesu svih. Prošao sam mandat od osam mjeseci i svi znaju, dakle čak i druga dva člana Predsjedništva, da ni jedanput nisam ni na vanjskoj ni na unutrašnjoj sceni povrijedio ni jedan od naroda. To nije slučaj sa drugima. Dakle to po mom viđenju zavisi od personalnog izbora ljudi i od toga kako oni to vide. Drugi članovi Predsjedništva idu i zastupaju svoje lične interese kad su predsjedavajući, na šta ne bi imali pravo.

DW: Mislite na gospodina Silajdžića?

Radmanović: Da, mislim prije svega na Harisa Silajdžića koji je bez obzira što nema usaglašenih stavova istupao i to iako je znao da nema saglasnosti. Ja obrnuto radim. Čak i kad ne bismo usaglasili stavove ja ne kažem ni jednu rečenicu koja će povrijediti druge narode u BiH.

DW: Kako izgleda Vaš normalni radni dan kada održavate sjednice, da li je atmosfera napeta, da li se svađate?

Radmanović: Oko ustavnih nadležnosti koje ima Predsjedništvo mi se vrlo efikasno dogovaramo. To je veliki broj pitanja koji nije prisutan u javnosti, a koji je vrlo značajan za čitavu BiH, i sa tog stanovišta Predsjedništvo veoma uspješno radi, čak efikasno, nema zaostajanja, uglavnom, dakle, nikad se ne može reći sto posto. Međutim naši politički pogledi i na prošlost BiH i na budućnost su različiti. I kada o tome razgovaramo onda imamo problema. Dakle, to je jasan sukob za centralizaciju BiH i decentralizaciju. I prije toga, u stvari, sukob u provođenju Ustava ili neprovođenju Ustava. Dakle ja pripadam onima koji misle da dok je Ustav na snazi on mora tako da se ostvaruje.

DW: Centralizacija ili decentralizacija, ta se matrica pojavljuje u bilo kojem pitanju koje je na dnevnom redu u BiH. Kroz bilo koji problem, od budžeta, državne imovine, itd. Nije li to jedna vrsta sistemskog problema?

Radmanović: Nije sistemski problem jer je to ustvari Ustavom riješeno. Problem je u glavama jednog broja ljudi koji misle da mogu sjediti u Sarajevu u nekoj fotelji i vladati čitavom BiH kako se njima sviđa. Dakle kakav god bude sistem, kako god to sistemski riješimo, neće biti riješeno da bude centeralizovana BiH. Zbog toga što ona ne može opstati kao centralizovana i oni koji se zalažu za centralizaciju zalažu se u stvari za raspad zemlje, jer BiH ne može funksionisati kao centralizovana zemlja.

Drugo, trend ukupno u Evropi jeste decentralizacija. Skoro su sve zemlje decentralizovane, po raznim osnovama. I najkrupnije, dakle one koje diktiraju politiku EU, Njemačka naprimjer, Austija, Španija, Velika Britanija. BiH sa svojom specifičnom prošlosti sa nesporno stalnim sukobima tri konstitutivna naroda koji na njenom prostoru žive, ne može biti centalizovna jer neće moći opstati. Jer će biti nestabilna, jer će nositi nestabilnost u cijeloj Evopi. Zato nije sistemski problem.

Sistem je riješio da je BiH decentralizovana sa pravima tri konstitutivna naroda sa dva entiteta i ona tako mora funkcionisati. Svaki zahtjev mimo toga, kao posljednji zahtjev oko budžeta dvojice člana Predsjedništva, je neprimjeren i neodgovoran i potpuno nepotrebno pravi probleme čitavoj BiH.

DW: Ali ista matrica se pojavljuje i u tom slučaja i u reformi policije i u svakom drugom pitanju. Ne ide se konstruktivno. Iz RS žele što je moguće više decentralizovati, a u Federaciji što više centralizovati..

Radmanović: To je jedna plitka politička teza i domaćih političara i nekih stranaca koji im pomažu da RS bude kriva za sve. Znate, sva priča o reformi policije je protivustavna i na jednoj potpuno neevropskoj matrici. Ali se tako gurala i onda se kaže evo bune se opet ovi iz RS. Dakle RS samo dosljedno provodi postojeći Ustav, dok se on ne promijeni na neki način a priče o tome su stalno prisutne. Tako i oko budžeta i oko niza drugih stvari.

DW: Jeste li zadovoljni 2008. godinom? Potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Da li je to dovoljno?

Radmanović: Zavisi iz kog ugla se to gleda. Znate, uvijek može bolje. I ja lično mislim da je trebalo i moglo mnogo više da napravimo, naročito u drugoj polovini godine. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je krupan korak i samo po sebi to može da zasjeni sve druge neuspjehe.

Druga stvar što smo svi očekivali da ćemo napraviti neke druge korake koji bi išli u smislu realizacije Sporazuma i približavale nas kandidatskom statusu. Ja mislim da tu jesmo malo zakasnili ali imamo vremena da stignemo. Imamo neka opravdanja ali nije dobro da se ljudi pravdaju.

DW: Neki kažu da je bezvizni režim neizvjesan u 2009. godini?

Radmanović: Bezvizni režim zavisi od zemalja EU, a ne toliko od BiH. Evo, ako ovo slušaju u EU podsjećam ih da su mnogima napravili bezvizni režim a da nisu imali ni blizu ispunjene uslove kao što mi sad imamo.

Nebojsa Radmanovic

Radmanović: Bezvizni režim zavisi od zemalja EU, a ne od BiH

Razumijem da su malo kritičniji kako vrijeme prolazi i traže da se sve ispuni. Ali BiH će u toku 2009. godine ispuniti najveći dio onoga što se traži da bi mogla biti kandidat i dobiti bezvizni režim. Obrnuto od toga, ako sve druge zemlje u regionu dobiju bezvizni režim i postanu kandidati a BiH ne postane, to je vrlo opasno i za BiH i za cijelu Evropu.

DW: Da li je realno da se naredni izbori održe po novom ustavu?

Radmanović: Teško je odgovoriti da li je nešto realno u ovakvoj političkoj klimi. I u nekoj razvijenijoj zemlji kad bi vas tako nešto pitali teško bi vam mogli na to odgovoriti. Postoji značajan pritisak jednog broja političara i jednog broja međunarodnih predstavnika da dođe do promjena Ustava. Ja sam lično skeptik, iako sam čovjek koji pozitivno razmišlja, i optimista i takav mora biti političar. U cjelini gledano kada je u pitanju promjena ustava u toku 2009. skeptičan sam i to iz dva razloga.

Postoje oni koji misle da se Ustav može promijeniti samo onako kao što oni zamišljaju, i mogu da blokiraju i to smo već imali slučaj, kod takozvanog aprilskog paketa iz 2006. godine. Postoje i oni kao ja, koji to realno sagledavaju i ja mislim da ima uslova da se promjeni Ustav u nekoliko stvari koje su vezane za ljudska prava. To su i neke ingerencije Predsjedništva, način izbora Predsjedništva i ako bi to prihvatila većina u BiH, onda možemo to promijeniti i po tom Ustavu ići na naredne izbore.

Ukoliko prevladaju oni koji hoće sve da promjene onda nema ništa od toga. Pošto sad znam koliko su jake te snage koje hoće sve da promijene a ne mogu to sve promijeniti a mogu blokirati druge promjene, zbog toga sam skeptik i mislim da nećemo u toku 2009. godine doći do izmjena Ustava a to znači da na izbore 2010. godine idemo ovako.

DW: Znači, usvajanjem novog ustava, moraće se raspisati novi izbori?

Radmanović: Tu postoji jedna situacija u BiH koja nije u skladu sa evropskom pričom. Mi se stalno žurimo jer mnogo zaostajemo i nastojimo da usvojimo veliki broj zakona pa tako i Ustav da promjenomo preko noći. Razvijene zemlje raspravljaju o ustavu tri godine a onda promjene tri člana. A mi mislimo da možemo to sve preko noći da uradimo. I tu je ta razlika.

Ja mislim da smo trebali ovaj mandat da potrošimo blago na pripreme za stvaranje klime kod građana na shvatanja jednog broja političara da ne može proći uvijek ono što njih zanima da bismo onda došli do promjene Ustava. Mi nismo od 2006. godine kada je propao aprilski paket napravili ni koračić naprijed. Možda smo napravili i nekoliko koraka unazad i sad kažemo možemo li u nekoliko mjeseci promijeniti Ustav. Pa naravno da ne možemo.