1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

"Ne radi se više o krizi. EU ide ka anarhiji!"

Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maizière dao je posljednju šansu zajedničkoj evropskoj politici po pitanju izbjegličke krize. Postoji i rok za to - 7. mart 2016.

Mora da je rasprava na sastanku ministara unutrašnjih poslova EU u Briselu bila prilično oštra kada je čak i umjereni Thomas de Maizière ovako opisao njen tok: bilo je "emocionalnih istupa predstavnika Austrije, Grčke, Njemačke i Francuske". Ipak, to je i dobar znak i odgovara ozbiljnoj situaciji u kojoj se EU nalazi, dodao je on.

De Maizière je EU dao posljednju šansu da usvoji zajedničku politiku u izbjegličkoj krizi. Rok za to je 7. mart kada se u Briselu održava susret na vrhu EU-Turska i kada će biti pricijenjeni rezultati saradnje s tom zemljom. "Do tada ćemo znati da li je na grčko-turskoj granici došlo do radikalnog smanjenja broja izbjeglica", izjavio je on. U suprotnom se moraju poduzeti "alternativne mjere", pri čemu ih De Maizière nije preciznije definisao. One bi u svakom slučaju trebalo da budu "koordinisane i evropske".

Slično se izjasnio i evropski komesar za migracije Dimitris Avramopoulus: "Bez konkretnih rezultata će cijeli sistem da se uruši." Vrijeme do 7. aprila predstavlja "test za cijelu Evropu".

Thomas de Maizière (u sredini) s kolegama Asselbornom iz Luksemburga i Avramopoulosom iz Grčke

Thomas de Maizière (u sredini) s kolegama Asselbornom iz Luksemburga i Avramopoulosom iz Grčke

Grčka "petarda"

Za emocijama nabijenu raspravu pobrinula se prvenstveno Grčka. Grčki ministar vanjskih poslova Kotzias je u Atini saopštio kako je njegova vlada povukla ambasadoricu Grčke "na konsultacije". U obrazloženju za to se navodi da jednostrane inicijative neće riješiti problem izbjeglica, nego će potkopati integraciju EU. Grčka prebacuje Austriji da se ponaša kao da je trenutno 19. vijek, te da krši pravila solidarnosti i ravnopravne raspodjele tereta među državama članicama EU. "Ne želimo da postanemo Liban Evrope, logor izgubljenih duša. To ne želimo čak ni u slučaju kada bi to finansirala EU", pojasnio je grčki ministar za migracije Yannis Mouzalas. Slično je izjavio i grčki premijer Alexis Tsipras. Pomoć je tražio i u direktnom telefonskom razgovoru sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a prijetio je i blokadom predstojećih odluka EU. Ipak, on nema mnogo prostora za ovakve ucjene: Grčkoj je potreban novac EU iz trećeg paketa pomoći, baš kao i pomoć u savladavanju krize s izbjeglicama.

A kako njemački ministar unutrašnjih poslova može da pomogne očajnim Grcima? "Od kolega sam tražio razumijevanje za Grčku. Šta god da se desi, u interesu je Njemačke da se pomogne Grčkoj, ukoliko to ona, naravno, dozvoli", izjavio je De Maizière. U toj izjavi se prepoznaje skrivena ljutnja zbog toga što vlada u Atini mjesecima odbija pomoć EU pri osiguravanju granice i prilikom uspostave takozvanih "hotspots" - centara za prihvat tražilaca azila.

Tek je jednostrano djelovanje Austrije i država duž tzv. Balkanske rute dovelo do toga da se u Grčkoj nagomilaju izbjeglice i da ona sada traži pomoć EU.

Prihvatni centri, koji su izgrađeni proteklih nedjelja, su već puni a pristižu hiljade novih izbjeglica. Grčki ministar za pitanja migracija Yannis Mouzalas uputio je oštre riječi na račun svojih evropskih kolega, koje "govore o humanitarnoj krizi u Grčkoj, koju su sami izazvali".

Austrija ostaje pri svojoj politici

Johanna Mikl-Leitner najavila je da neće odustati od svoje politike

Johanna Mikl-Leitner najavila je da neće odustati od svoje politike

Austrijska ministrica unutrašnjih poslova Johanna Mikl-Leitner ostala je gluha na ta prebacivanja. "Očito je da nešto konačno počinje da se dešava", prokomentarisala je ona odluku Grčka da opozove svoju ambasadoricu iz Beča. Austrija smatra da nema razloga da joj se prebacuje bilo šta i tvrdi da će istrajati u svojoj odluci o uvođenju maksimalnog broja izbjeglica koje će primiti. Ova zemlja istovremeno planira da prekine politiku dozvoljavanja nekontrolisanog tranzita izbjeglica preko njene teritorije ka sjeveru Evrope. "Politika tranzita počinje već u Grčkoj, a ako ta zemlja nije u stanju ili nije spremna da štiti vanjske granice EU, onda ostali moraju uzeti stvari u svoje ruke", kaže Mikl-Leitner. To je svrha saradnje sa državama Balkana, a to je i u interesu EU koja je donijela odluku da se mora smanjiti broj izbjeglica koje dolaze.

Thomas de Maizière je oprezan u izjavama na ovu temu, ali ne želi da u potpunosti odbaci politiku Austrije. On je rekao kako "postoje razlike u mišljenjima, koje se tiču neusaglašenog zatvaranja granica na Balkanskoj ruti i jednostranih poteza Austrije". Ipak, riječ je o "cijenjenim kolegama" s kojima se u mnogo slučajeva uspješno sarađivalo.

Očajne izbjeglice u grčkoj luci Pirej

Očajne izbjeglice u grčkoj luci Pirej

EU prijeti anarhija

I ministar unutrašnjih poslova Francuske Cazeneuve izrazio je negodovanje - zbog poteza Belgije. Belgija je zbog planiranog raspuštanja ilegalnog izbjegličkog kampa u francuskoj luci Kale uvela kontrole na belgijsko-francuskoj granici. Vlada u Briselu strahuje da bi izbjeglice sada mogle da se prebace u belgijske luke u namjeri da se odatle prebace do Velike Britanije.

Ovo je samo mali primjer koji pokazuje koliko su zbog izbjegličke krize uzdrmani međusobni odnosi brojnih država EU. U međuvremenu svako radi šta želi i djeluje u skladu s vlastitim interesima bez dogovora s drugima.

Ministar unutrašnjih poslova Luksemburga Jean Asselborn je bez uvijanja ovako opisao situaciju: "Ne radi se više o krizi. Idemo u pravcu anarhije." A sastanci na nivou ministara tu više ne pomažu. Ne smije se dozvoliti da Grčka postane "slijepo crijevo" Evrope u kojem se gomilaju izbjeglice. "Ne postoji "balkansko" rješenje, nego samo ono na nivou EU", kaže on i dodaje da potezi Austrije samo komplikuju siituaciju. "Moramo zbiti redove prije nego što postane kasno." Asselborn je, citirajući Geteovog Fausta izjavio kako mu "pada mrak na oči" kada pomisli na situaciju u Evropi i tako naglas izgovorio ono što ostali misle.

Preporuka redakcije