1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Ne predati se potpuno bespomoćno!

Još nikada jedan tajfun nije imao tako veliku rušilačku snagu kao Haiyan. Takve sile prirode ni u budućnosti ne možemo spriječiti, ali možemo se bolje zaštititi, smatra Judith Hartl.

Tajfuni na Filipinima nisu ništa neuobičajeno. Naprotiv. Svake godine najmanje 20 ovakvih tropskih oluja bijesni ovim otokom. Tamošnji stanovnici žive sa tim i uvijek su se prilagođavali ovoj sili prirode. Ipak tajfun Hayian je drugačiji. Jedan ovako snažan tajfun se vjerojatno nikada do sada nije dogodio, ni drugdje na svijetu. Tajfun je bijesnio brzinom do 350 kilometara na sat i kotrljao se kao valjak iznad sela i gradova.

Tamošnjim stanovnicima se ne može ništa predbaciti. Doduše brojne kuće su loše sagrađene, ali ni zgrade poput onih u Srednjoj Europi koje su osigurane od oluja, ne bi podnijele oluju ove kategorije, ili bi u najmanju ruku bile veoma oštećene. I sistem ranog upozoravanja zaista dobro funkcionira na Filipinima, a sistem zaštite od katastrofa važi za pozitivan primjer. Dakle bez već postojećih mjera prevencije sve bi bilo još gore.

Novi način promišljenja

Pa ipak zemlje, koje redovno pogađaju tajfuni, moraju o svemu razmisliti na novi način i odlučiti kako će se u budućnosti naoružati. To se odnosi na azijske države kao što su Filipini, Indija, Japan ili Bangladeš, ali i za područja koja pogađaju uragani kao što su SAD, Meksiko ili Karibi. Jer jedno je sigurno: ove oluje u budućnosti neće biti neizostavno češće, ali će zato biti ekstremnije i jače.

Judith Hartl, DW-RADIO/DW-WORLD.DE, Leitung Wissenschaftsredaktion, Flash-Galerie

Judith Hartl

No da li to ima veze sa klimatskim promjenama, kako pretpostavljaju naučnici, ne može se sa sigurnošću reći. Ono što se međutim zna je sljedeće: temperature vode rastu. A što je ocean topliji to se zračne mase koje prerastaju u oluju snažnije rotiraju i utoliko podižu više vode.

Bespomoćni smo, ali...

Mi ljudi smo ovdje bespomoćni. Takve sile prirode ne možemo spriječiti. Ni ostvarivanjem ciljeva o ograničavanju globalnog porasta temperature na ispod dva stepena Celzijusa o čemu se godinama bezuspješno razgovara na samitima o klimi. No mi se možemo bolje štititi i razviti određene strategije prilagođavanja. Primjerice razvojem dobro promišljenog sistema ranog upozoravanja i sistema evakuiranja. Ili razvojem bolje obalne zaštite sa visokim nasipima i boljom kanalizacijom vode u daleka obalna područja.

Također zemlje koje su izložene olujama moraju se pitati da li u budućnosti više trebaju naseljavati regione koji su najviše izloženi ili će ih u najmanju ruku manje naseljavati. I u konačnici zdrava privreda šuma sa zasađivanjem mješovitih kultura, koje su otpornije na olujne vjetrove, bi se bolje održala i time ljudima pružila veću zaštitu nego svuda prisutna monokultura. Predstavnici Konferencije o klimi, koja se od ponedjeljka (11.11.) održava u Varšavi, bi i o tome trebali razgovarati, a najbolje bi bilo kada bi i djelovali.

Autorica: Judith Hartl

Odgovorni urednik: Svetozar Savić