Ne gubi Tadić zbog Kranja, nego Španci

„Porodična fotografija“ Zapadnog Balkana i komesara za proširenje EU, koja je došla sa konferencije na Brdu kod Kranja, prema mišljenju Jelka Kacina, daje jasnu poruku da se traži rješenje kako bi se cio region što prije priključio EU. On za Dojče vele kaže da je dobro što je došlo do susreta lidera sa Zapadnog Balkana, „koji traže način međusobne komunikacije i harmonizacije napora za brže i efikasnije približavanje Evropskoj Uniji“ i dodaje: „Nažalost nikoga iz Srbije nije bilo, ali je ipak poslata poruka da su svi koji su došli pobjednici. Dok onaj kojeg nije bilo nije poražen. Mislim da je to i evropski princip.“

Pohvale za Špirića

Nedolazak predsjednika Srbije, Borisa Tadića u Sloveniju, uz argumentaciju da organizatorima nije pošlo za rukom da skup organizuju u skladu sa principima UN, po kojima delegacija Kosova može da učestvuje na regionalnim skupovima prije svega na osnovu Rezolucije 1244 SB UN, priča je za „unutrašnju upotrebu“ u Srbiji, smatra Kacin. On tu ističe pozitivan primjer predsedavajućeg Vijeća ministara BiH, Nikole Špirića: „On je bio tamo i nije priznao nezavisnost Kosova. Odradio je svoje za svoju zemlju i pokazao da je dio rješenja, a ne dio problema. I Srbiji bi se desilo isto. Ako je pak Srbija odlučila onako kako je odlučila – to je njeno pravo. Ona je suverena država i kako odluči tako će i biti. Ali nije fer da se razlozi za nesudjelovanje traže napolju i da se optužuju drugi.“

Sa druge strane, na Brdu kod Kranja se nije dogodilo ništa što bi podržalo stav premijera Kosova, Hašima Tačija, da će Kosovo i ubuduće na regionalnim i međunarodnim konferencijama učestvovati kao nezavisna i suverena država, izričit je Kacin u razgovoru za Dojče vele. „I sada je Kosovo bilo predstavljeno bez zastave, bez imena države, samo pod imenom najodgovornijih političara“, kaže Kacin.

Balkanska konferencija će biti problem za Španiju?

Specijalni izvestilac Evropskog parlamenta, Jelko Kacin, smatra da je pravi gubitnik poslije održavanja konferencije u Sloveniji špansko predsjedavanje Unijom. On smatra da nije dobro to što španski ministar spoljnih poslova, Migel Anhel Moratinos, nije prisustvovao ovom skupu, pogotovo što Španija namjerava da pred kraj svog predsjedavanja i sama organizuje balkansku konferenciju. „Umjesto da Moratinos sada bude tu, da stvori pravu atmosferu kako bi se lakše odradila konferencija u Sarajevu, on je pokazao da nije na nivou svoga zadatka, kao i da će Španija imati problema sa tim.“

Nedolazak predsjednika Savjeta EU, Hermana van Rompeja, Kacin tumači kao nesporan, jer, prema njegovim riječima „Rompej dolazi kada se sve države slože“. Nedolaskom predstavnika Španije, kao predsjedavajuće EU, napravila se sprega koja nije od koristi ni Španiji, ni Srbiji ni cijelom regionu, zaključuje Jelko Kacin.

Na sljedećoj stranici: Kako se u Srbiji gleda na nedolazak Tadića…

Razumijevanje za Tadićevu odluku

Koristi od neučestvovanja predsjednika Tadića na konferenciji u Sloveniji nema ni Međunarodna zajednica, smatra Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam u Novom Sadu. Popov, koji često kritikuje srpsku spoljnu politiku, kaže, međutim, da u slučaju konferencije na Brdu kod Kranja ima razumijevanja za odluku Tadića.

„Kosovo nije međunarodno priznata država, priznala ga je tek trećina članica UN i ne bi trebalo da nastupa pod imenom Kosovo republika i da se na tome tako tvrdo istrajava. Mislim da je trebalo malo više razumijevanja da bi se skup održao i dao rezultate“, navodi Popov za Dojče Vele.

Drže se tvrdog stava – do odluke Međunarodnog suda

Članica spoljnopolitičkog odbora iz LDP-a (Liberalno demokratska partija), Vesna Pešić ocjenjuje da odluka srpskih zvaničnika da ne učestvuju na velikim regionalnim skupovima nije dobra. „Pretpostavljam da čekaju odluku Međunarodnog suda pravde u Hagu o tome da li je proglašenje nezavisnosti Kosova u skladu sa međunarodnim pravom i do tada drže taj tvrđi stav“, kaže Pešićeva za DW.

LDP je ocijenila da „u izbjegavanju razgovora, nema ničeg evropskog“ i da je to „najgori mogući signal koji je Srbija mogla da pošalje u trenutku kada od EU zavisi kada će se odlučivati o kandidaturi za članstvo“.

Politička javnost u Srbiji većinom podržava odluku Tadića da ne učestvuje na konferencijama na kojima se Kosovo pojavljuje kao nezavisna država, dok pojedini analitičari tvrde da je bilo planirano da upravo u Sloveniji započne uspostavljanje dobrosusjedskih odnosa Srbije sa Kosovom. Analitičari tvrde da su i jedna i druga strana bile svjesne da se radi o nekoj vrsti prelomnog trenutka u odnosima Srbije i Kosova.

Autorke: Marina Maksimović, Brisel / Vesna Rajković, Beograd

Odg. urednica: Marina Martinović