1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Nešto je trulo u državi Vatikanu..."

Tijekom sljedećeg tjedna hrvatski predsjednik Ivo Josipović trebao bi posjetiti Vatikan. To će biti njegov drugi službeni posjet Svetoj stolici. Sam papa Franjo trenutno ima puno posla oko uvođenja reformi.

Papa Franjo postavio si je veliku zadaću. Zajedno s osam kardinala iz čitavog svijeta 76-godišnji čelnik Katoličke crkve namjerava započeti s reformom rimske kurije. Već u jednom od prvih dužih intervjua koje je dao, papa Franjo je započeo s tematiziranjem razvoja rada vatikanskog aparata, koji se prema njegovom mišljenju, kreće u krivom smjeru. „Vjernicima ovaj aparat izgleda kao aparat moći a ne služenja Papi, kardinalima i Crkvi. On bi trebao pomagati župnim zajednicama, biskupskim konferencijama, budući da je zapravo riječ o aparatu čija je najveća svrha služenje drugima. U suprotnom postoji opasnost da ovaj aparat postane tek instrument cenzure", naglasio je tada papa Franjo.

Logo Vatikanbank

Logo Vatikanske banke

Najavom početka rada na reformama on je time rad vatikanske kurije ponovno postavio u središte pažnje. Naime, tijekom proteklih mjeseci kada su se u središtu pozornisti nalazili izbor novog Pape, njegovi prvi nastupi i putovanja, rijetko tko se bavio skandalima koji su Vatikan tresli naročito prošle godine kada su na svjetlo dana izbile mnogobrojne intrige, zlouporabe moći i položaja te prije svega, netransparentnost poslovanja Vatikanske banke.

Reforma kurije – mamutski projekt

Papa je još sredinom ožujka ove godine, samo nekoliko dana nakon izbora, tijekom sastanka u Vatikanu na kojem su sudjelovali svi kardinali kako bi se upoznali i porazgovarali o problemima i izazovima pred kojima stoji Katolička crkva, naglasio kako se „Crkva samo okreće sama oko sebe“ te kako njome sve više vlada „duh teološkog narcizma“. Mnogi su njegove riječi protumačili tako kao da su indirektno bile upućene upravo vatikanskom aparatu.

No, usprkos očiglednoj potrebi za reformiranjem kurije, ipak se treba naglasiti kako je riječ o jednom projektu mamutskih dimenzija. Posljednjoj reformi koju je proveo papa Ivan Pavao Drugi (1978.-2005.) prethodilo je sedam dugih godina organizacijskih priprema – iako je vatikanski upravni aparat puno manje veličine od mnogih njemačkih ministarstava.

Papst Franziskus 18.09.2013

Papa Franjo crkvu stavlja pred nove izazove

„U međuvremenu ima sve više onih koji traže da se Crkva, prije svega talijanska, odnosno rimska uprava, počinje prilagođavati globalnim promjenama i novim šansama te da se doista otvori prema novim izazovima. Naime, upravo je vatikanski aparat tijelo koje je nadležno za najveći broj pitanja cjelokupne Katoličke crkve koja broji oko 1,2 milijarde vjernika. A da je sada riječ upravo o promjenama koje se tiču cjelokupne Crkve, to potvrđuje i činjenica da se Papa po ovom pitanju okružio s osam kardinala iz cijelog svijeta“, objašnjava glavni i odgovorni urednik njemačke redakcije Radija Vatikan Bernd Hagenkord u razgovoru za Deutsche Welle. U ovoj grupi Papinih suradnika nalaze se kardinali Francisco Javier Errazuriz iz Čilea, Oscar Rodriguez Maradiaga iz Hondurasa, Amerikanac Sean Patrick Malely, Nijemac Reinhard Mars, Talijan Giuseppe Bertello, Oswald Gracias iz Indije, Laurent Monsengwo Pasinya iz Konga te George Pell iz Australije. „Sam Papa ne raspolaže s mnogo znanja po pitanju strukture vatikanskog aparata i ta mu je slabost dobro poznata. Zato je pozvao odgovarajuće ljude koji su upućeni u ovu temu. S njima zajedno želi reformirati kuriju“, dodaje Hagenkord.

Koje varijante reforme postoje?

A kada se govori o reformama, ovdje postoji nekolicina različitih varijanti i mogućnosti koje bi se mogle dogoditi, odnosno, promijeniti. Moguće je primjerice da papa Franjo pojača ulogu mjesnih župnih zajednica u odnosu prema Rimu te uvede više transparentnosti u radu kurije. Pri tome nije za očekivati da će on pojedina tijela, kao što su recimo Papinska vijeća ili razne komisije, iz Rima prebaciti na neke druge kontinente. „To što se događa u Rimu i u ime Rima, uvijek se događa u ime Pape, stoga postoji čisto tehnička potreba da sve ostane i dalje u njegovoj blizini“, objašnjava Hagenkord.

Papst Franziskus in Brasilien 25.07

Papa Franjo u Brazili dočekan raširenih ruku

Kako će se dalje razvijati situacija po pitanju reformi, to će se naravno tek vidjeti. Za sada u svakom slučaju upada u oči da se niti jedan od kardinala po ovoj temi ne izjašnjava s nekim velikim riječima. Samo je kardinal Rodriguez Maradiaga u svibnju u jednom intervjuu naglasio kako traži da Vatikanska banka ubuduće svoje bilance otvoreno daje na uvid. Drugim riječima, i pitanje financija i financijskog statusa će se morati iznova definirati. S time u svezi su već vidljivi prvi koraci – slijedećeg tjedna bi naime Vatikanska banka trebala objaviti svoj godišnji izvještaj.

Kvaliteti je potrebno vrijeme

Newly elected Pope Francis (2nd L) appears on the balcony of St. Peter's Basilica after being elected by the conclave of cardinals, at the Vatican, March 13, 2013. Pope Francis, the former Cardinal Jorge Bergoglio of Argentina, delivered his first blessing to a huge crowd in St Peter's Square on Wednesday night, asking for the prayers of all men and women of good will to help him lead the Catholic Church. REUTERS/Alessandro Bianchi (VATICAN - Tags: RELIGION)

Papa Franjo i kardinali

Za sada još nije poznato hoće li Papa i osmorica kardinala nakon što završe intenzivne razgovore u trajanju od tri dana objaviti ikakvu izjavu te hoće li biti sazvana i konferencija za tisak. Ono što se zna je da će Papa Franjo i kardinali otputovati na jedan dan u Assisi. Ovo odredište ujedno simbolično pokazuje da su planirane reforme vatikanskog aparata za Papu svakom slučaju dio „duhovnog puta“. A za njega je potrebno vrijeme. „Mnogi misle kako se promjene i reforme mogu brzo dogoditi. No, ja sam uvjeren da za to trebamo imati dovoljno vremena. Samo tako možemo stvoriti osnovu na kojoj mogu počivati prave, dubinske promjene. Moja je želja da ovi razgovori proteknu u svakom slučaju u pravim savjetovanjima i razmjenama mišljenja a ne samo u nekim formalnim ili službenim“, rekao je Papa Franjo u intervjuu za jedan jezuitski časopis.

Autori: Christoph Strack / Željka Telišman

Odg. urednica: Jasmina Rose