1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Neće valjda preko Hrvatske?"

Ogromne gužve na graničnom prelazu Batrovci-Bajakovo između Srbije i Hrvatske. Ali to su prvenstveno "gastarbajteri" iz Turske koji se vraćaju sa odmora. Izbjeglica nema. Za sada. A da li će ih i tu uskoro biti?

"Ne, žica nas neće spriječiti da pređemo u Mađarsku", poručuju izbjeglice. Najviše ih je iz Sirije, a potom i iz Avganistana, Iraka, Libije, Eritreje, Somalije... S njima smo razgovarali u parkovima, u blizini glavne autobuske stanice u Beogradu. Kažu da ih Hrvatska ne interesuje jer još uvijek nije dio Šengenskog prostora, dok im ulazak u Mađarsku praktično garantuje produžetak putovanja bez graničnih prelaza, sve do Austrije, Njemačke, Švedske i drugih razvijenijih zapadnih zemalja, koje su njihovo konačno odredište.

Rados Djurovic Leiter der Zentralen Asylstelle in Belgrad

Radoš Đurović: Ako se put ka Mađarskoj pokaže bezizglednim, nema im druge...

Radoš Đurović, direktor beogradskog Centra za zaštitu i pomoć potražiocima azila, kaže za Deutsche Welle da ipak ne bi trebalo isključiti mogućnost da mađarska žičano-bodljikava ograda natjera izbjeglice da se duže zadrže u Srbiji, ali i da promijenu svoju trasu prema Hrvatskoj. "Podizanje mađarskog zida usporiće te ljude i zadržaće ih duže u Srbiji, ali migracije su nezaustavljive. Pokušavaće da probiju zid, da ga pređu i preskoče... Kopaće se kanali ispod zida, cijena krijumčarenja će da poraste, ti problemi će dodatno eskalirati, ali zid ih neće zaustaviti, kao što ih nisu zaustavili ni grčki ni bugarski zidovi. Neki će pokušati da krenu prema Hrvatskoj i prema Rumuniji. Istini za volju, Hrvatska nije željena destinacija jer, za razliku od Mađarske, nije dio Šengenskog prostora, ali ako se put ka Mađarskoj pokaže bezizglednim, onda im nema druge – oni će okrenuti ka Hrvatskoj", smatra Radoš Đurović.

Svježa sjećanja na devedesete

Đurović podsjeća da i Srbija i Hrvatska, nažalost, imaju iskustva sa izbjeglicama iz devedesetih godina prošlog vijeka i da zbog toga mogu da reaguju na vrijeme u smislu pripremanja hitnog smještaja. "Ovo jeste drugačija vrsta izbjeglica, jer dolaze iz drugog kulturnog i vjerskog okruženja, ali oni su prije svega ljudi prema kojima bi trebalo da gradimo empatiju i obezbijedimo im dostojanstven smještaj", poručuje Đurović.

Gebiet Serbien Kroatien Grenzübergang Tovarnik Grenze

Granični prelaz Tovarnik

Ukoliko ipak okrenu ka Hrvatskoj, izbjeglicama će biti mnogo teže da se probiju, s obzirom na to da je granica između Srbije i Hrvatske, koja je sva na području pokrajine Vojvodine, uglavnom na rijeci Dunav, a velika većina vodenih graničnih prelaza nalazi se na dunavskim mostovima. Prema procjenama stručnjaka, najranjivija je "zelena granica" između Hrvatske i Srbije, koja je ili nizinska ili blago brdovita, pa se takvim predjelima nije teško kretati, a ima i dosta šume za skrivanje po potrebi.

Samo je nekoliko kopnenih prelaza, od kojih smo sve glavne obišli. Na graničnom prelazu između Bačke Palanke i Iloka obavještavamo hrvatsku pograničnu policajku s kojom smo namjerom krenuli na put. "Pravimo reportažu o mogućnosti da izbjeglice krenu ka Hrvatskoj", kažemo joj. Ona nas, kao i većina i hrvatskih i srpskih pograničnih policajaca i carinika, radoznalo gleda i pita: "Mislite li da će stvarno da krenu ovamo, k nama?" Od Iloka krećemo ka "kopnenim" graničnim prelazima - Tovarnik-Šid, pa otuda ka najvećem prelazu između Hrvatske i Srbije - Bajakovo-Batrovci, a potom i ka graničnim prelazima Sot-Principovac i Ilok 2. "Neće valjda ovamo da krenu", opet nas pitaju pogranični zvaničnici uvjereni da mi novinari znamo više nego "običan svijet".

Grenzübergang Ilok Serbien Kroatien Grenze

Hrvatska nije destinacija, ali može da postane tranzit

A običan svijet, i sa hrvatske i sa srpske strane granice, raspoložen je slično: začuđen je, zbunjen i donekle uplašen. "Čujem da će ih ovamo doći nekih 15 miliona", kaže stariji gospodin u jednoj lokalnoj gostionici u blizini Iloka. Najviše su zabrinuti da među izbjeglicama nema "terorista" i "fanatika Islamske države". Dodaju, inače, da razumiju užas koji ih je snašao, jer su i naša ratna sjećanja na devedesete godine prošlog vijeka i te kako još svježa.

Talas koji neće stati

Utisak koji nosimo nakon naše posjete graničnim prelazima između Hrvatske i Srbije bila je nezapamćena gužva na prelazu Batrovci-Bajakovo, gde se čekalo i po četiri do pet sati na ulazak u Hrvatsku. To su, međutim, bili uglavnom "gastarbajteri" iz Turske koji su se vraćali sa godišnjeg odmora. Izbjeglice nismo sreli – ni jednog, što ne znači da ih u narednim danima ili mjesecima neće biti, jer taj talas očigledno neće tek tako da stane. A šta je rješenje za taj problem? "Nema kraja dok se situacija u tim zemljama ne popravi i dok ratovi ne prestanu", kaže Radoš Đurović.