Nećemo da štedimo, ali hoćemo euro

Više od tri četvrtine građana Grčke podržava zajedničku evropsku valutu, ali su protiv mjera štednje u sadašnjem obimu. Istraživanja o raspoloženju birača sa velikom pažnjom proučavaju sve stranke. Pitanje je samo može li se kontradiktorna atmosfera uoči izbora iskoristi kao politički kapital, koji bi uticao na odluku nezadovoljnih građana. Konzervativci su tradicionalno okrenuti problemima u privredi. Sebe vide kao garanta stabilnosti. Najavljuju čak i da će ublažiti mjere štednje.

Ljevica u potpunosti odbacuje već dogovorene mjere štednje, ali se ipak zalaže da Grčka zadrži evro. Njihov evropski parlamentarac Nikos Huntis, nekadašnji generalni sekretar ove partije, vjeruje da će kao i na prethodnim izborima, vladajuće strukture dobiti "po nosu".

"Priča o tome da se u nedjelju odlučuje o evru ili drahmi, uopšte nije tačna! To je svojevrsna pseudo-dilema i samo zbunjuje birače. Dogovorene mjere i finansijska pomoć nisu preduslov da Grčka ostane u evrozoni. Potpuno suprotno. Sprovođenje tih mjera štednje vodi Grčku u propast i evropski ofsajd", tvrdi Huntis.

Ljevica zagovara odbacivanje mjera štednje

Ljevica, koja se na prethodnim izborima pobrinula za veliko iznenađenje, zagovara "drugačiju politiku" prema državama koje Grčkoj finansijski pomažu. Kako bi trebalo da izgleda ta politika, i dalje je nejasno. U izbornoj kampanji, harizmatični lider ljevice Aleksis Cipras, uporno ponavlja kako će obustaviti smanjenje plata i sa grčkim povjeriocima započeti nove pregovore.

Ekonomista Janis Dragasakis, kojeg mnogi već vide kao novog ministra finansija, nešto je diplomatičniji. On objašnjava da mjerama štednje treba "politički" okrenuti leđa, ali ne i otkazati ih "formalno-pravno".

Panika na šalterima banaka

Predizbornu kampanju je dodatno zakuvala izjava sudije za radno pravo Dimitrisa Stratulisa, koji je obznanio "insajdersku" informaciju, da će Ljevica po dolasku na vlast, "ciljano raspolagati" ušteđevinom građana, kako bi stimulisala privredu. Neposredno nakon toga, veliki broj građana je brže-bolje podigao sav svoj novac - ukupno oko 700 miliona evra.

Istovremeno, grčki mediji prenose kako se inostrane banke u Atini, uveliko spremaju za scenario grčkog izlaska iz evrozone. Ali najuticajnija banka u zemlji "Nacionalna banka Grčke" upozorava da ne smije doći do izlaska iz zone zajedničke valute. Ljevica bi da iskoristi političko raspoloženje u Evropi za nove pregovore o mjerama štednje.

Konzervativci i socijalisti se nadaju boljem rezultatu

Najbolje rješenje za Grčku u ovom trenutku, moglo bi da bude ublažavanje mjera štednje. Barem u to vjeruju konzervativci i socijalisti. Nadaju se da bi im nova retorika mogla povratiti izgubljene političke poene. Problem je međutim u tome, što građani dobro znaju ko je odgovoran za katastrofalnu situaciju u zemlji. Kostas Hacidakis, bivši ministar privrede, na sve to gleda ipak nešto drugačije.

"Imam razumijevanja za nezadovoljstvo građana. Ljudi gube radna mjesta. Ali u ovom trenutku je najvažnije da se stare greške ne zamijene novim. Kada ustanovite da idete u pogrešnom pravcu, morate ga mijenjati, a ne povećavati brzinu."

Budući da prema izbornim zakonima u Grčkoj nisu dozvoljena istraživanja javnog mnjenja dvije nedjelje uoči izbora, teško je procijeniti kakav će biti ishod glasanja u nedjelju (17.6.). Sem već poznatih favorita, analitičari upozoravaju da postoji opasnost i od jačanja ekstremnih političkih struja u grčkom parlamentu, poput neonacista iz pokreta "Zlatna zora".

Autori: Jannis Papadimitrou / Jakov Leon

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić