1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

NATO razmatra novu strategiju za Afganistan

Ne neformalnom susretu ministara odbrane zemalja NATO-a u Sevilji bile su vidljive podjele unutar alijanse: dok SAD traže veći vojni angažman ostalih, velike države poput Njemačke, Francuske ili Španije su bile upadljivo uzdržane po tom pitanju. Komentar Bernda Rigerta.

Ministri odbrane NATO-a u Sevilji

Ministri odbrane NATO-a u Sevilji

Robert Gates, novi američki ministar odbrane, ima ambiciozne planove. Tokom ovog proljeća treba konačno poraziti jedinice talibana. NATO želi da 2007. godina bude odlučujuća godina za misiju u Afganistanu, koja uostalom, traje već pet godina. Ipak, treba se zapitati otkuda gates crpi ovakvu vrstu samopouzdanja, jer su protekle godine radikalno-islamističke snage u Afganistanu bitno ojačale. U toj zemlji je protekle godine poginulo više od 4000 ljudi, a broj samoubilačkih atentata se učetverostručio.

Za planiranu proljetnu ofanzivu snagama NATO-a trenutno nedostaje dodatnih 1500 do 2000 vojnika. Članice zapadne vojne alijanse ipak oklijevaju kada se od njih traži da pošalju svježe trupe. Njemačka nije izuzetak u tome da se angažman svojih vojnika ograniči samo na neke dijelove Afganistana. Amerikanci, Kanađani i Britanci, koji bilježe najveže gubitke, žale se da ostale članice NATO-a ne pokazuju dovoljno solidarnosti.

Unutar alijanse je izbio sporo oko toga kojim pravcem treba krenuti. Sve je više onih koji sumnjaju u to da treba slijediti logiku Washingtona i u Afganistanu nastupati samo vojnom silom. Na iskustvima iz Iraka je vidljivo da se na taj način ne može dobiti gerilski rat. To je vidljivo i iz onoga što su doživjeli Sovjeti kada su osamdesetih godina prošlog vijeka takodje izvršili vojnu intervenciju u Afganistanu. Neke države NATO-a žele da se u Afganistanu sada angažuju trupe za brze intervencije koje broje oko 20.000 vojnika. Njemačka i Francuska, čiji vojnici čine najveći dio tih trupa, se protive takvim idejama i zalažu se za veće investicije u civilnu obnovu te zemlje. Da se ovaj rat ne može dobiti samo vojnom silom je zaključak koji se i ranije mogao čuti na raznim susretima NATO-a. na civilnoj obnovi je ipak učinjeno malo, inače pokret talibana ne bi blježio uspon kakav bilježi sada.

Novi američki ministar odbrane nije imao odgovor na pitanje šta će se desiti ako ovog proljeća talibani ne budu pobijedjeni. Hoće li se NATO onda povući? Ukoliko se raširi mišljenje da se Afganistanu ne može pomoći, onda bi to bilo poražavajuće za NATO, a za spomenutu zemlju bi to značilo katastrofu.

Ni druga vojna operacija u Afganistanu, hapšenje lidera Al Kaide, Osame bin Ladena nije bila uspješna. Razlog za to je porozna granica prema Pakistanu gdje teroristi nalaze utočište. Ministar Gates bi stoga trebalo da dobar dio svoje energije utroši kako bi i vladu u Islamabadu nagnao na djelovanje.

U Sevilji nije bilo riječi o još jednom važnom problemu - Afganistan je svjetski lider u proizvodnji droga, a u alijansi smatraju da oni nisu odgovorni za to da se seljaci privole da umjesto maka, koji se koristi za proizvodnju opijuma, uzgajaju druge poljoprivredne kulture. Ovakav stav NATO-a sigurno neće promijeniti činjenicu da se od proizvodnje i prodaje narkotika finansira kupovina oružja i terorizam.