1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

250311 Nato EU Libyen

25. mart 2011

Za nekoliko dana bi NATO trebao preuzeti komandu u vojnoj akciji nad Libijom. Turska i Francuska su popustile pod pritiskom SAD-a. NATO će biti zadužen isključivo za provođenje zone zabrane letenja.

https://p.dw.com/p/10hBw
Danski borbeni avion iznad južne Italije za vrijeme polijetanja za Libiju
Danski borbeni avion iznad južne Italije za vrijeme polijetanja za LibijuFoto: dapd

Šestog dana permanentnog zasjedanja NATO-a, na kojem se raspravljalo o preuzimanju komande u vojnoj akciji nad Libijom, evropski partneri su reagovali na manje ili više snažan pritisak Washingtona. Američka ministrica vanjskih poslova Hillary Clinton je u telefonskom razgovoru sa šefovima diplomatija Turske, Velike Britanije i Francuske jasno stavila do znanja da se SAD žele povući od odgovornosti i da bi evropski partneri konačno morali postići dogovor. Generani sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen je saopštio da je postignuta principijelna saglasnost da NATO preuzme nadgledanje zone zabrane letenja nad Libijom.

Anders Fogh Rasmussen
Anders Fogh RasmussenFoto: AP

Međunarodna koalicija može paralelno nastaviti napade

„Saveznici u NATO-u su odlučili da provedu zonu zabrane letenja nad Libijom. Mi postupamo u sastavu međunarodnih napora za zaštitu civila od napada Gadafijevog režima. Svi partneri u NATO-u obavezuju se da će se pridržavati rezolucije UN-a o Libiji. Stoga smo odlučili da preuzmemo odgovornost za zonu zabrane letenja“, pojasnio je Rasmussen.

Rasmussen je dodao da bi saveznici, paralelno uz NATO, mogli nastaviti da izvode vojne akcije, za koje smatraju da su neophodne. Narednih dana bi se trebalo razmotriti, da li bi NATO morao proširiti svoje odgovornosti.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je na samitu EU, koji se također održavao Briselu, rekao da je vojna akcija protiv Libije uspješna i da je politički ne bi trebao voditi NATO, već međunarodna koalicija. Turski premijer Erdogan je rekao da će napadi zapadne alijanse napraviti više štete nego koristi i da bi mogli okončati opsadom, koja bi mogla štetiti unutrašnjem jedinstvu Libije. S druge strane Velika Britanija, Nizozemska i Italija založili su se da NATO što prije preuzme komandu nad svim vojnim akcijama u Libiji. Italija je Francuskoj čak zaprijetila da joj za napade na Libiju više neće staviti na raspolaganje svoje vojne baze, ukoliko to bude odbijala.

Borbeni avioni na pisti
Pojedine zemlje žele što bržu intervenciju NATO-aFoto: AP

Sveobuhvatne trgovinske restrikcije

Kancelarka Angela Merkel već je ranije dala do znanja da Njemačka neće učestvovati u vojnim akcijama u Libiji. „Meni je važno da mi u EU dogovorimo sveobuhvatni embargo na naftu, kako bi jasno stavili do znanja da sa onim koji vodi rat protiv sopstvenog naroda, ne možemo trgovati. Trgovinske restrikcije morale bi biti sveobuhvatne", kazala je Angela Merkel.

Merkelova se založila za potpuni naftni i trgovinski embargo. To je jučer dijelom stupilo na snagu, jer je EU u svom službenom listu zabranila trgovinu sa libijskim naftnim kompanijama. Italijanska kompanija ENI, međutim, još dobija gas i naftu iz Libije. Bankovni računi Gadafija i njegove familije trebali bi biti zamrznuti.

Autori: Bernd Riegert / Jasmina Rose

Odgovorna urednica: Marina Martinović