NATO o zapadnom Balkanu

«Kada govorim o zapadnom Balkanu tada treba spomenuti Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru. Svi dobro znamo kriterije koji vrijede za ulazak u članstvo programa Partnerstvo za mir», naglasio je Scheffer i dodao:

«Osim ohrabrujućih signala za tri države koje sudjeluju u MAP-u, akcijskom planu za članstvo, naglašavam da NATO također radi zajedno s Europskom unijom i na razumljivoj politici prema Balkanu».

Pred sami početak sastankana vrhu NATO saveza glavni tajnik je podsjetio: «Poznato je da u Rigi se ne održava summit o proširenju, no sa summita će se poslati znak ohrabrenja za one zemlje zapadnog Balkana koje se nalaze u akcijskom planu za članstvo MAP-u», kazao je Scheffer, a to se odnosi prije svega na Hrvatsku, Makedoniju i Albaniju. Kada je riječ o ostalim zemljama regije glavni tajnik je primjetio kako Srbija, BiH te Crna Gora dobro poznaju kriterije koje moraju ispuniti za članstvo u Partnerstvu za mir.

Scheffer je prije summita već odgovorio na pitanje treba li povećati stanje pripravnosti KFOR-ovih snaga na Kosova prije izbora u Srbiji kao i onog trenutka kada Ahtisaari predstavi svoj prijedlog za konačan status Kosova. Scheffer je rekao:

«KFOR je uvijek u stanju pripravnosti. KFOR je na terenu kako bi zaštitio većinsko i manjinsko stanovništvo. KFOR se nalazi na Kosovu za svaki mogući slučaj, bilo da se nešto dogodi na sjevernom ili južnom dijelu rijeke Ibar ili u bilo kojem dijelu Kosova. To mogu zagarantirati svakome tko želi zatrovati stanje na terenu».

Scheffer se nije htio upuštati u interpretacije onoga što je prošloga tjedna nakon susreta s njime izjavio Vuk Drašković, ministar vanjskih poslova Srbije. Drašković je rekao kako je vrlo opasno držati Srbiju izvan programa Partnerstvo za mir, posebno u vrijeme kada se odlučuje o statusu Kosova.

«Saveznici raspravljaju i da u zaključcima o zapadni Balkan zauzime važno mjesto. Srpska vlada i ministar Drašković, znaju što su uvjeti za Srbiju za ulazak u Partnerstvo za mir, a ti uvjeti se naravno nisu promijenili», ponovio je glavni tajnik. «Rekao samo da želim vidjeti mnogo više snažnih signala iz Beograda oko hapšenja Mladića», poručio je Scheffer.

Scheffer nije htio se upuštati prije summita u odgovorena pitanja poput što će se dogoditi sa zemljama zapadnog Balkana koje nemaju toliko problem suradnje s Haaškim sudom kao Srbija, kao na primjer Bosna i Hercegovina te Crna Gora.

Na pitanje hoće li na NATO summitu šefovi država i vlada raspravljati i o budućem statusu Kosova.

«Ono što je važno kod Kosova je, da neovisno o političkom razvoju u trenutku kada Ahtisaari predstavi svoj prijelog o statusu Kosova i nakon toga, kristalno je jasno da će Europska unija imati veliku odgovornost, ali da će i KFOR kada je riječ o sigurnosti i stabilnosti na Kosovu, odigrati važnu ulogu u dogledno vrijeme u budućnosti», upozorava glavni tajnik Scheffer i zaključuje: «Ono što je važno, ovdje imamo vrlo važan oblik odnosa EU-NATO. O tom pitanju moraju diskutirati EU i NATO zajedno. Vjerujem da će taj politički element ponovno se naći u diskusiji pored pitanja vojne operacije».

Na summitu u Rigi ne očekuju se pozivnice u Partnerstvo za mir ni za BiH, ni za Srbiju ni za Crnu Goru.