1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

NATO ce uskoro zapoceti obuku irackih vojnika- kako unutar tako i van granica zemlje

Pregovori su trajali tri dana. Uvijek iznova su bili prekidani, ali do dogovora je moralo doci.

Sefovi drzava i vlada zemalja clanica NATO-saveza su, naime, na njihovom posljednjem susretu u vrhu krajem juna u Istambulu u osnovi odlucili, da ce savez pomoci obuku snaga sigurnosti u Iraku. Medjutim termin prelaska sa rijeci na djela bio je u Vijecu ambasadora zemalja clanica NATO-saveza, do sada sporan.

Generalni sekretar NATO-saveza, Jaap de Hoop Scheffer odahnuo je kada je postalo jasno da bi dogovor mogao biti postignut jos ove sedmice. Vec narednih dana, dakle, mogao bi prvi tim, ili prethodnica, da se uputi u Bagdad kako bi bio pripremljen teren za vojnike NATO-saveza koji bi vrsili obuku Iracana. Do 15 septembra, kako je precizirano dogovorom, trebalo bi da ova prethodnica podnese izvjestaj Vijecu ambasadora zemalja clanica NATO-saveza.

U jednom saopstenju, koje je objavljeno nako dugog savjetovanja, generalni sekretar je istakao da ce prilikom pomoc u obuci irackih vojnika biti pruzena, kako unutar tako i van granica Iraka. To objassvnjava i frontove unutar NATO-saveza, buduci da je po ovom pitanju bilo najvise neslaganja, zbog cega je savjetovanje i trajalo tako dugo. Zemlje poput Francuske, Njemacke ili Belgije, ne zele da u Iraku budu prisutni njihovi vojnici. Ove zemlje bi takav angazman ocijenile kao naknadnu podrsku takozvanoj "koaliciji voljnih" oko SAD i Velike Britanije. Prije svega Francuska izbjegava svaku direktnu vezu u tom smislu. Druge zemlje clanice NATO-saveza koje su vec dijelom zastupljene u multinacionalnim snagama sigurnosti u Iraku, ne vide u tome nikakav problem, da iracke vojnike obucavaju u njihovoj zemlji.

Sporno je bilo i kakav bi bio polozaj misije NATO-saveza u odnosu na multunacionalne trupe, odnosno kako bi izgledala komandna struktura americke vojske. Rjesavanje ovog pitanja je odgodjeno. Prije svih Francuska odbija da njeni vojnici budu pod americkom komandom, kao i preblisku vezu NATO-jedinica i bivsih okupacionih snaga. Uska koordinacija aktivnosti je, medjutim sadrzana u najnovijoj odluci NATO-saveza, ali je u njoj pitanje komandne strukture svjesno ostavljeno otvorenim.

Generalni sekretar NATO-saveza je istakao da savez sada daje svoj doprinos zajednickom cilju medjunarodne zajednice, pruzajuci pomoc Iraku i angazujuci se za sigurnost. Jasno je medjutim i da ova odluka oficijelno znaci i direktno prisustvo NATO-saveza u Iraku.