1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Narodi u BiH: Različiti a slični

'Bogatstvo različitosti' često je spominjana sintagma kada se želi naglasiti multikulturalnost u BiH. Međutim, neki u BiH traže nove dokaze o međusobnim razlikama. Jesu li uistinu narodi toliko različiti?

Ivan Vukoja, sociolog i ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru smatra da do načela 'isti, a različiti', trebaju biti ispunjeni preduvjeti.

"Mislim da u BiH treba napraviti određene preduvjete kako bi težili jednom cilju, a to je da naše razlike ne budu kamen spoticanja i zapreka suradnji, nego nas zbilja sve međusobno obogaćivati. Ovi preduvjeti trebaju biti stvarno političko i institucionalno rješenje kako bi svaki od tih identiteta bio prepoznat i primjereno zaštićen", kaže Vukoja.

Ovaj sociolog smatra da je glavni problem u BiH što isto nije riješeno na političko-institucionalnoj razini i zaključuje da se taj problem preslikava i na druge razine odnosa kao što je društvena, kulturna, politička, itd.

Koliko smo isti, koliko različiti? (Detalj iz pozorišne predstave: Hamlet zna što narod ne zna)

Koliko smo isti, koliko različiti? (Detalj iz pozorišne predstave: Hamlet zna što narod ne zna)

"Ne mora biti floskula da su naše različitosti naše bogatstvo. Svako stanje se može zloupotrijebiti i zlonamjerno interpretirati. Konkretno, mi u BiH imamo politički problem i kada se on riješi u skladu s konceptima koja vrijede i u ostalim demokratskim društvima, onda će se stvoriti i preduvjeti da naše različitosti zaista postanu bogatstvo", zaključuje Vukoja.

Međutim, tko će i kako pomiriti različitosti?

"Malo sam alergičan prema tim profesionalnim miriteljima ili onima koji nas potiču na suradnju i sporazume. Najbolje je kad taj impuls dođe od nas samih, kao pojedinca pa onda i od naroda. Moramo pomesti prvo ispred svog dvorišta i u svom primarnom okruženju raditi pozitivne pomake", navodi on.

Upravo jedan od ovakvih, pozitivnih pomaka je i ostvarena suradnja između kulturnih ustanova iz tzv. istočnog i zapadnog Mostara, HNK Mostar i mostarskog Pozorišta, dva lutkarska kazališta, Mostarskog teatra mladih i to unatoč lošem političkom okruženju, neprovedenim izborima te, kao posljedici, nepostojanju Gradskog vijeća Mostara.

"Na razini svakodnevnog života, te različitosti puno skladnije funkcioniraju nego što je to slučaj na političkoj pozornici ili u onim primjerima koji se često prikazuju u medijima. Mogli smo kao alibi koristiti tu nesređenu političku situaciju, ali kada ima volje uvijek se dade nešto napraviti i popraviti pa da bude bolje nego što jest", kaže Vukoja za DW.

Iskrenost je nova šansa

Za mostarskog paroha Radivoja Krulja upravo su različitosti nova šansa za narode u BiH.

Radivoje Krulj

Radivoje Krulj

"Ako se različitosti temelje na iskrenosti onda će to biti naša šansa, ali ako se potencira da smo različitog podrijetla, različite vjeroispovijesti i naroda, jezika itd., onda je problem. Nisam političar, ali je sigurno da su nam naše različitosti nametnute i možda političkim putem, administrativnim granicama, a na što smo mi izgleda, pristali", komentira mostarski paroh.

Danas, kaže otac Krulj, narodi u BiH su dalje od Europske unije (EU) nego što su to bili prije 25 godina. "Umjesto da tih 90-tih idemo u EU, prihvatili smo ubačenu kost razdora i ušli u krvavi rat. Bili smo naivni i sada se ponovno moramo međusobno prepoznavati", zaključuje paroh.

No, nije sve izgubljeno jer, kako to za DW komentira mons. prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak, apsolutno je mali postotak onoga po čemu se razlikuju narodi u BiH.

Franjo Topić

Franjo Topić

"Ali, arapska poslovica kaže da vrag leži u detaljima i razlikama. Po osobi smo posebni, a po naravi svi isti. Osoba svaka za sebe je svijet, a u isto vrijeme smo svi ljudi. Trebali bi forsirati ono što nam je zajedničko, a ne ono što nas dijeli", kaže mons. Topić.

Ipak, kako kaže, u tome bi značajnu ulogu trebali odigrati bh. političari jer se, ističe, po njima stvara javno mnijenje.

"Mislim da je među običnim ljudima puno zajedničkog prijateljstva i pomirenja. Po mom sudu, malo je sukoba s obzirom da smo još jučer imali rat i podijeljene gradove. Ako političari na tome više porade, imali bi puno više napretka u pomirenju i zbližavanju", zaključuje Topić, osvrćući se na izjave pape Franje tijekom posjeta Sarajevu.

"Papa je kazao da, bez obzira na sve, Bosni i Hercegovini čak i dobro ide", kaže mons. Topić.

Naši sugovornici nameću zaključak da će narodi u BiH "biti slični ili isti" ili "različiti" upravo onako kako sami na tome porade.

Što kaže znanost?

Damir Marjanović

Damir Marjanović

Prof. dr.sc. Damir Marjanović, viši znanstveni suradnik Instituta za genetičko inžinjerstvo i biotehnologiju u Sarajevu kaže da populacija u BiH dugi niz godina nije imala nikakvih barijera u razmjeni genetičkog materijala.

"Stoga ne bi trebali da na osnovu nekih različitosti, vezanima za narode i nacije, tražimo različitosti na genetičkoj razini.

Genetika možda prepoznaje neke barijere, zemljopisne, ponekad i socijalne izoliranosti, ali ih mi na ovim prostorima baš nismo imali u nekom velikom obimu.

Sa stanovišta genetike, barem što se tiče BiH, mi pripadamo jednoj populaciji. I to je to", zaključuje Marjanović.

Da u BiH posljednju riječ ima genetika, dvojba jesu li stanovnici BiH toliko različiti ili ipak više isti, zasigurno bi vrlo brzo bila riješena.

Preporuka redakcije