Naredni konflikt na Balkanu je isprogramiran

List Süddeutsche Zeitung piše kako Rusiji iznenada nisu važni ni odnosi s NATO-savezom, ni sa EU, niti pregovori o ulasku u Svjetsku trgovačku organizaciju ili saradnja u borbi protiv terorizma. U komentaru doslovce stoji:

Priznanje nezavisnosti otcijepljenih gruzijskih provincija se doživljava kao svečani trenutak, kao da se tek sada prepoznalo kako se godinama nasjedalo pričama Zapada o partnerskim odnosima. Priznanje se u Moskvi vidi kao djelo vlastitog oslobođenja. Podrhtavanje tla nakon zemljotresa koji je svojom odlukom izazvao Dmitrij Medvedev osjeti se i preko Atlantika, ali istinsko klizište bi se moglo otvoriti na samom Kavkazu, gdje u Ingušetiji i Čečeniji tamošnje stanovništvo sebe vidi kao žrtvu genocida, koje su nekad počinili ljudi među njima, ali nekad i oni koji sjede u Kremlju. Moskva želi diktirati svijetu igru po svojim pravilima, ali čak i uz pomoć njenog gasa i nafte, to joj neće poći za rukom. Umjesto toga, ruska vlada je pala u ćorsokak u kojem svaki kompromis izgleda kao vlastiti poraz. Izlaz iz slijepe ulice Moskva mora pronaći sama, stoji u listu Süddeutsche Zeitung.

Perfidna igra Moskve

Proteklih nedjelja je mnogo toga pisano o paralelama Kosovo - Kavkaz. Jedan od takvih komentara izlazi i danas u listu Die Welt u kojem stoji kako je dvojac na vrhu u Kremlju posebno radostan što konačno može da odgovori na diplomatski poraz na Kosovu. Obrazloženja Moskve su perfidna, tvrdi Die Welt i dodaje:

Rusija koristi rječnik koji je Zapad koristio u slučaju Kosova kako bi stavila do znanja: što je za vas Kosovo, to su za nas Abhazija i Južna Osetija. Perfidno u svemu tome, što je bilo vidljivo i tokom rata u Čečeniji, jeste da Moskvi uopšte nije stalo do prava manjina. Prednost imaju želje da se vrati komad teritorije i imperijalnog imidža iz prošlosti. Pretpostavlja se da je ovo samo početak i da je sljedeća na listi Ukrajina, koja je, također, pocijepana na unutrašnjopolitičkom planu. Rusija je optimalno iskoristila malu šansu koja joj se na Kavkazu ukazala.

EU pravi novu grešku na Balkanu

BiH je, također, nejedinstvena, ima li tvrdnji da je nakon Ukrajine ona na redu?

Među njemačkim komentatorima niko još ne ide tako daleko. Ipak, prst upozorenja je podigao bivši visoki predstavnik Christian Schwarz-Schilling (Kristijan Švarc-Šiling), koji je dao intervju listu Tageszeitung iz Berlina, za koji kaže:

Kod svih historijskih razlika u slučaju Kosova i Gruzije mora se reći da je Zapad tokom devedetih propustio da uspostavi međunarodne mehanizme koji bi kontrolisali prava manjina. To se moglo uraditi za vrijeme predsjednika Jeljcina, koji je bio vrlo kooperativan. Bojim se da bi se stvari mogle pogoršati, EU ponovo čini veliku grešku na Balkanu. Prvo: građanima tih država se mora omogućiti bezvizni prelazak granica. Drugo: EU mora utrti novi put za ulazak regiona u ovu organizaciju, put koji će biti drugačiji nego za druge države. Na kraju krajeva, tamo je počinjen genocid. Tu ne možemo jednostavno usaglasiti propise sa onima koji važe u EU i reći - stvar je gotova. Šta je sa reedukacijom ljudi, onom kojoj smo mi u Njemačkoj i sami bili izloženi nakon holokausta u Drugom svjetskom ratu? Moramo spriječiti nove konflikte koji mogu izbiti, jer omladinu danas uče pogrešnim stvarima. EU smatra da nije nadležna za brojne probleme Balkana. Zbog toga su već isprogramirani naredni konflikti na tom području, izjavio je Christian Schwarz-Schilling za Tageszeitung iz Berlina.