1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Napetost u Ženevi – Iran na ispitu

Iran danas (15.2.) odgovara na pitanja Vijeća za zaštitu ljudskih prava UN-a. Sve članice Vijeća jednom u četiri godine moraju podnijeti izvještaj kako bi se provjerilo je li došlo do poboljšanja stanja.

default

Vijeće za zaštitu ljudskih prava broji 192 članice

Već dugo se nastup jedne zemlje nije iščekivao s tolikom napetošću. Predstavnici Irana će tri sata morati odgovarati na pitanja Vijeća za ljudska prava. Njemački ambasador Reinhard Schweppe želi govoriti o sljedećim pitanjima:

„To je postupak Irana protiv opozicionih političara i civilnog društva, ali isto tako i brutalni postupak sigurnosnih snaga tokom demonstracija, potom hapšenja i egzekucije. Pitanje povrede ljudskih prava u Iranu pogađa sve društvene slojeve.“

Wahl im Iran, Demonstration der Opposition wird von der Polizei aufgelöst

Obračun policije sa demonstrantima nakon spornih predsjedničkih izbora u Iranu

Zapad kritičan...

Brojne države su već ranije pismeno formulirale pitanja. Češka i Danska žele znati zašto se Iran nije priključio Konvenciji o zabrani mučenja koju su usvojili Ujedinjeni narodi. Švedska se pita da li je Iran proveo istrage o slučajevima nasilja nakon spornih predsjedničkih izbora u toj zemlji. Također je kritizirano provođenje smrtnih kazni posebice nad maloljetnicima. Sporne su također i kazne kao kamenovanje, amputacije i bičevanja.

Osnova za debatu u Vijeću za zaštitu ljudskih prava UN-a biti će tri izvještaja. Jedan će podnijeti predstavnik Vlade u Teheranu, a druga dva Komesarijat UN-a za ljudska prava u kojem su sadržani i izvještaji neovisnih promatrača, kao i nevladinih organizacija.

S napetošću se također iščekuje i nastup SAD-a koji je član Vijeća za zaštitu ljudskih prava tek od prošle godine. Izaslanik američkog ministarstva vanjskih poslova za ljudska prava u Iranu, John Limbert, jasno je već ranije stavio do znanja da će se diskusija o stanju ljudskih prava u Iranu teško moći odvojiti od diskusije o atomskom programu te zemlje.

Frauen im Iran

Žene i na ulicama traže svoja prava

U izvještaju, koji je sam Iran pripremio, podcrtano je kako je to demokratska zemlja koja vodi računa o ljudskim pravima, posebno o pravima žena ili o pravima religioznih manjina. U izvještaju se također ističe da je broj nepismenih nakon Iranske revolucije smanjen za više od polovine i da sada iznosi 15 posto.

...Istok pomirljiv

Promatrači polaze od toga da će Iran danas u Ženevi dobiti podršku prije svih od zemalja koje su članice Islamske konferencije, ali i od brojnih zemalja u razvoju. Tako će Zapad ostati usamljen kada je riječ o njegovim kritikama iranskog režima. Pa, ipak Reinhard Schweppe ne smatra da je izvještaj o stanju ljudskih prava potpuno neupotrebljiv.

„Mi zaključujemo da su zapravo sve države, pa i sam Iran, osjetljive na kritiku. Kada ovdje nekoga kritikujemo onda postoji nada da će doći do poboljšanja stanja ljudskih prava u toj zemlji i ja smatram da to nije potpuno naivno.“

Prije početka sjednice u Ženevi, dobitnica Nobelove nagrade za mir, Iranka Širin Ebadi, uputila je otvoreno pismo Vijeću za zaštitu ljudskih prava. On je upozorila na kršenja ljudskih prava u Iranu i zatražila od UN-a poseban izvještaj kada je riječ o toj problematici u Iranu.

Autori: P.Lecher/Z. Ilić

Odg. urednik: A. Slanjankić