1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Najteži sarajevski dan

5. februara 1994., Vojska Republike Srpske ubila je na tržnici Markale 67 i ranila više od 140 civila. Sarajevo ovaj datum obilježava i kao dan sjećanja na sve građane koje su snage "bosanskih Srba" ubile tokom rata.

default

Artiljerijski napad na Markale bio je jedan od najstrašnijih događaja u ratnom Sarajevu

Granata je eksplodirala na glavnoj gradskoj tržnici oko 12.30 minuta. Radio-televizijske ekipe zabilježile su slike iskasapljenih tijela i vapaje za pomoć ranjenih. Pretresno vijeće Haškog suda je na osnovu izvještaja komisija i analiza vještaka zaključilo da je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske na području sela Mrkovići.

Glavni grad Bosne i Hercegovine je tokom cijelog rata bio izložen blokadi, granatiranju i snajperskoj vatri Vojske Republike Srpske, prvenstveno Sarajevsko-romanijskog korpusa. Komandant ovog korpusa Stanislav Galić u Njemačkoj izdržava kaznu doživotnog zatvora. Osuđen je za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata. U presudi se, između ostalog, navodi da je Galić odgovoran i za granatiranje tržnice Markale 5. februara 1994. godine.

der bosnisch-serbische Ex-General Stanislav Galic vor dem Kriegsverbrechertribunal in Den Haag

Stanislav Galić, koji izdržava kaznu u Njemačkoj, odgovoran je za zločin na Markalama

Opsada dokaz genocidnih namjera

Rezultati Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava poslužili su Haškom sudu kao naučni temelj za dokazni postupak u procesu protiv Stanislava Galića. Direktor Instituta dr. Smail Čekić i sam je svjedočio u tom procesu.

"Opsada i široka kampanja zločinačkog divljanja po civilima i civilnim objektima glavnog grada Republike BiH, nezapamćena je u historiji savremenog čovječanstva", naglašava dr. Čekić. "Staviti i držati grad u opsadi, onemogućiti mu normalno snabdijevanje hranom, vodom energentima i lijekovima i danonoćno granatama, snajperima i drugim oruđima ubijati i ranjavati nezaštićene civile, predstavlja potpuno očigledan i jasan dokaz genocidne namjere koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija osudila još prije 60 godina", kaže dr. Smail Čekić.

Artillerieangriff 1995 auf Marktplatz in Sarajevo

Pripadnici UN-a nakon napada na Markale

Nikome se ne ponovilo

15 godina poslije, građani Sarajeva sjećaju se masakra na Markalama: "Pogotovo oni koji su tada izgubili svoje najbliže i ne daj bože da se ponovi više ikome", kaže građanka Sarajeva. 5. februara 94., vijest o masakru prenijeli su svi značajniji mediji. "Ja sam vidio na CNN-u kad je taj masakr bio, jer inače živim u Kanadi, ali vidio sam sve što se desilo", ističe naš sagovornik. Zločina koji je počinjen na sarajevskoj gradskoj tržnici svjesni su i mladi. "Gledao sam slike, čuo sam priče... premal sam bio da bih se sjećao", govori mladi Sarajlija.

Vojska Republike Srpske i nakon Markala nastavila je sa granatiranjem Sarajeva, a posljednji veliki masakr nad sarajevskim civilima počinila je pred kraj rata, 28. avgusta 1995. godine. U Sarajevu je tokom opsade ubijeno oko 10 hiljada ljudi.