Najoštrije upozorenje na globalno zagrijavanje
6. april 2007Pokazujući sliku jednog glečera u Boliviji, Martin Parry, predsjednik radne grupe Međunarodnog panela za klimatske promjene, kaže: pogledajte ovu sliku:
„1940 godine je još bilo snijega. Radio je i skilift. Danas skoro da i nema više snijega. Skilift stoji na suhom terenu“.
Eksperti UN-ovog vijeća za klimu ovakvih primjera imaju mnogo. Izvještaj koji predstavlja do sada najjače upozorenje UN na
klimatske promjene, usaglašen je nakon dugotrajne rasprave. Neki naučnici su optužili pojedine vlade da žele da ublaže dramatične formulacije. Prigovore su uložile Kina, Rusija, SAD i Saudijska Arabija. U izvještaju se, prema riječima predsjednika Vijeća Rajendra Paučarija navodi….
“Da će siromašne zemlje posebno biti pogođene promjenom klime. Ljudi koji su siromašni će se veoma loše prilagoditi posljedicama promjene klime”.
Vijeće u svom izvještaju također navodi da će posljedice globalnog zagrijavanja osjetiti svi kontineti, a posebno će se to odraziti na neke regione. Od poplava će u Aziji biti ugroženo nekoliko milijardi ljudi,a manja ostrva će zbog porasta nivoa mora biti potopljena,.
Globalno zagrijevanje bitno će u ovom vijeku uticati na Evropu, ali će se promjene neravnomjerno javljati, uglavnom na jugu kontinenta, dok će sjever u prvo vrijeme biti pošteđen. Biljne i životinjske vrste bi mogle nestati. Obzirom da glečeri postaju sve manji, na sjeveru Evrope bi moglo doći do nestašice vode.
“U budućnosti će se sve promijeniti.U Brandenburgu i Mecklenburg-Vorpomernu bi moglo doći do nestašice vode”, kaže Gabriela von Goerne, saradnica Greenpeacea. Globalno zagrijavanje bi moglo da dovede do širenja pustinja, suša i povećanja nivoa mora.
Treći dio izvještaja u maju bi trebao pokazati opcije za političko djelovanje. Predsjednik radne grupe Martin Parry je skeptičan jer smatra da se efekat staklene bašte ne može tako brzo ublažiti:
“Ukoliko dođemo do ublažavanja ovog efekta, prve efekte ne bi osjetili tako brzo. U posljednjih deset godina nismo postigli mnogo toga. Dakle, moramo se pobrinuti da se ljudi tome bolje prilagode”.
Ljudima u bolje razvijenim i bogatijim regionima će zbog medicinske i naučne opskrbljenosti to prije poći za rukom dok će najsiromašniji među siromašnima ostati potpuno nezaštićeni.