Najmlađa članica EU
Hrvatska je mala zemlja koju krase suprotnosti. Mjesta obasjana suncem obično su blizu onih u kojima vlada sjena prošlosti, godspodarske krize...
Europski osjećaj
Hrvati su uvijek smatrali da pripadaju zemljama Srednje Europe, a ne Balkanu. Mnogi smatraju da je Hrvatska, pristupom Europskoj uniji 1.7.2013., stigla napokon tamo gdje joj je mjesto. Prepreke pristupu su uklonjene, ali ostaju područja na kojima je još uvijek potrebno raditi: korupcija, visoka nezaposlenost i gospodarska recesija u kojoj se nalazi Hrvatska.
Zagreb - Svjetski grad u Srednjoj Europi
S oko 800.000 ljudi, petinom ukupnog broja stanovnika, glavni grad Hrvatske, Zagreb, je i najveći grad te zemlje. Do Prvog svjetskog rata Hrvatska je bila dio Austro-Ugarske monarhije. Arhitektura grada rađena je po uzoru na carski grad Beč. I stari Zagrepčani, zvani "purgeri" rado su se orijentirali prema životnom stilu Bečana.
Dubrovnik - biser Jadrana
Dalmatinski grad Dubrovnik, na jugu Hrvatske, utjelovljuje mediteransku kulturu. Stoljećima je Dubrovnik bio nezavisna republika i kao trgovačka sila stalna prijetnja Veneciji. Od 1979. stari grad Dubrovnika je dio UNESCO-ve svjetske baštine. Turizam je najvažniji izvor prihoda za većinu stanovnika.
San o neovisnosti
Preko 70 godina, od 1918. do 1991. Hrvatska je bila dio Jugoslavije. No, san o samostalnoj državi nikad nije potisnut. 25. lipnja 1991. tadašnji predsjednik, Franjo Tuđman, proglasio je nezavisnost od Jugoslavije.
Rat, uništavanje i protjerivanje
Ubrzo nakon proglašenja nazavisnosti, srpska nacionalna manjina uzrokovala je nemire, a nakon toga intervenirala je srpska vojska na teritoriju Hrvatske. Rat je trajao četiri godine, oko 22.000 ljudi je umrlo, stotine tisuća je protjerano, a njihovi domovi spaljeni. Sporazum o miru potpisan je 1995.
Izbjeglice iz Hrvatske
Tijekom rata oko 700.000 Hrvata je moralo napustiti svoje domove. Mnogi su našli utočište u Njemačkoj. U posljednjoj fazi rata iz Hrvatske je pobjeglo oko 250.000 Srba. Većina Hrvata se vratila u domovinu, ali pripadnici srpske manjine još uvijek žive kao izbjeglice u Srbiji. Oni se sad nakon pristupa Hrvatske Europskoj uniji nadaju novim mogućnostima za povratak.
Minirana područja
Ovo su opasni relikti koji su ostali od rata: u Hrvatskoj je još uvijek minirano oko 680 kvadratnih kilometara. Tako s Hrvatskom i mine ulaze u EU. Pretpostavlja se da je tijekom rata postavljeno oko 90.000 mina. Od kraja rata mine su ubile oko 500 ljudi. Do 2019. sve bi se mine trebale ukloniti.
Ratni zločinci ili heroji?
Nedovoljna suradnja s tribunalom u Den Haagu opterećivala je pregovore Hrvatske s Europskom unijom. Mnogi Hrvati su bili uvjereni da su pojedini generali heroji, a ne ratni zločinci. General Ante Gotovina tek je nakon niza godina skrivanja bio izručen. Na kraju ga je sud u Den Haagu oslobodio, a on je dočekan u Hrvatskoj s oduševljenjem.
Referendum o EU: za ili protiv?
U Hrvatskoj se pristup Europskoj uniji ne vidi samo pozitivno. Tijekom referenduma o ulasku Hrvatske u EU javljali su se i mnogi EU skeptičari. Oni se boje gospodarskog i političkog diktata iz Bruxellesa i da bi država mogla biti iskorištena. No, većina stanovnika se s ovim ne slaže, te su se odlučili za EU.
Nezaposlenost je veliki problem
Već pet godina Hrvatska se nalazi u ozbiljnoj gospodarskoj krizi. Gospodarska proizvodnja se smanjila za gotovo dva posto prošle godine, a oko 23 posto stanovništva je bez posla. Posebno je velik broj mladih nezaposlenih - 40 posto. Mnogi mladi i visoko obrazovani ljudi žele emigrirati i naći posao u Europi.
Uspješan turizam
Najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj je turizam. Glavni cilj turista je Jadransko more i njegovi otoci. Hrvati su uvjereni da imaju "najljepše more na svijetu", i tu najradije provode odmor. Pristupom u Europsku uniji nadaju se i većem broju turista.
Nacionalni sport je nogomet
I drugi sportovi kao što su rukomet, vaterpolo ili tenis su popularni u Hrvatskoj, ali nogomet je bio i bit će broj jedan. Posebno je reprezentacija ponos, ali i tuga nacije (kad izgubi). Službeno se ubraja među deset najboljih reprezentacija u Europi. Na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj 1998. osvojili su treće mjesto.
Mjesto sastanka je kafić
Hrvati se najčešće sastaju u jednom od mnogobrojnih kafića. Čim nastupi vrijeme odmora, pune se terase u kafićima. Moto je: vidjeti i biti viđen. Udobnost i sofisticiranost su kriteriji prema kojima se biraju kafići.
Dobro došli u Hrvatsku - Dobro došli u EU
Euforije zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju baš i nema, ali postoji radost. Hrvati su svjesni da se njihovi problemi neće riješiti preko noći. No, postoji uvjerenje da će se stvoriti nove perspektive. I napokon je službeno ono što se već dugo zna - Hrvatska pripada Europi.